Sreća dolazi s godinama

Sopot -  Međunarodni dan sreće obilježava se dvadesetog ožujka i preklapa se sa svjetskim danom socijalnog rada, a sve smo to obilježili i u Domu Sveta Ana s učenicima Hotelijersko-turističke škole. Kroz više susreta učenici su s profesorima i korisnicima prepričavali trenutke koji su ih činili sretnima kroz različite periode života te pripremili izložbu pod nazivom Tajna sreće.

To je i mene inspiriralo da se zapitam što je sreća i što nas to ispunjava tim ugodnim i pozitivnim osjećajima. Možda je na prvi dojam teško povjerovati da smo sretniji s godinama, ali svjetska istraživanja pokazuju da je to zaista tako.

Najveća razina sreće je u dvadesetim godinama te nakon što opada u srednjoj dobi, novi vrhunac dosežemo tijekom ranijih umirovljeničkih dana u dobi od 65 godina. Definiciju sreće mijenjamo s dobi. Mlađi pod srećom podrazumijevaju uzbuđenje, dok s godinama sreća predstavlja zadovoljstvo životom i ostvarenim ciljevima. U mlađim danima veću važnost pridajemo budućim događajima, dok u starijoj dobi više razmišljamo o prošlim i sadašnjim događajima.

Zašto je tome tako. Što ljudi više imaju iskustva, bolje se nose sa stresom i problemima, lakše prihvaćaju sebe i svoj život, okreću se obitelji te odustaju od nedostižnih ambicija. Tek kada se usredotočimo na ono što nam je doista važno, počinjemo povećavati razinu sreće.

Prema godišnjim izvješćima UN-a redovito među najsretnijim zemljama svijeta spadaju Skandinavske zemlje, Švicarska, Australija i Novi Zeland. Zajedničko obilježje im je visok standard, društvena potpora, dugo očekivano trajanje života, društvene slobode, velikodušnost, niska stopa korupcije i povjerenje građana u državu.

Na našu sreću najviše utječu društveni odnosi koji se odnose na članove naše obitelji, partnera, prijatelje, zatim naš uspjeh u poslu, odnosno školi te zadovoljstvo samim sobom. Osim toga, na sreću utječe naše zdravstveno stanje, ali i temperament tj. naša individualna sklonost zadovoljstvu odnosno nezadovoljstvu. Utješno za one koji iza sebe imaju izrazito loša životna iskustva je da će kasnije puno više cijeniti pozitivna iskustva od onih koji su inače prolazili lagodnije kroz život. Pomalo začuđujuće je da novac i ljepota nemaju ni približno velik utjecaj na sreću koliko nam se to prezentira kroz medije. Duhovni, religiozni te oni koji češće putuju i imaju veću opću kulturu u prosjeku su zadovoljniji s vlastitim životom.

Najvažnije je svakodnevno raditi na sebi i potruditi se pronaći nešto lijepo u svakoj situaciji, ne očekivati nagle i velike promjene, ali ipak težiti višim ciljevima i postupno ih ostvarivati.