nedjelja, 12. srpnja 2015.

Naselje Trnsko

Naselje Trnsko je jedno od najstarijih novozagrebačkih naselja, sa cca 11 000 stanovnika svojom sjevernom stranom, prislonjeno na Aveniji Dubrovnik - glavnu novozagrebačku prometnicu. Glavnu okosnicu stanovnika čine stanovnici u starijoj životnoj dobi, iako se i ta tendencija pomalo mijenja.

Položaj naselja Trnsko (crveno)
Sami mještani naselja Trnsko vole sa ponosom istaknuti kako je njihovo naselje jedno od najljepših i najuređenijih naselja u gradu. U našem Trnskom ima najviše zelenila, zgrade nisu previsoke, stanari imaju sve što im treba u blizini - gotovo na dohvat ruke.

Naravno, svugdje ima problema, no mještani Trnskog su odlučni u rješavanju  istih. Tako,  da će se uskoro i riješiti najveći problem nedostatka parkirnih mjesta  i to tako što će se u svakoj ulici napraviti novih 30-ak parkirališnih mjesta i osigurati 350 novih parkirnih mjesta u cijelom naselju.

Uvijek se traži, mjesto više za parkiranje
Naravno, nikako ne želimo izgraditi nova parkirališna mjesta na uštrb naših zelenih površina. Previše  svi mi skupa volimo naše Trnsko , kako bi učinili nešto takvo. Osigurana su sredstva, a inventivnim i mudrim rješenjima već sada naziremo rješenje i ovih problema.


Solarno mapiranje 

Solarno mapiranje Trnskog projekt je udruge Društvo za oblikovanje održivog razvoja u suradnji sa Platformom 9,81 i “Živim u Trnskom”. Trnsko je jedno od prvih novozagrebačkih naselja najvećim dijelom izgrađeno 1960tih godina, na temelju tada prevladavajućeg principa ortogonalne matrice stambenih volumena unutar parkovno oblikovanog javnog prostora. Zgrade većinom imaju ravne krovove sa malom zasjenjenosti što ih čini idealnim za postavljanje fotonaponskih ploča – solarnih elektrana. Postavljenjem fotonaponskih (FN) panela na krov može se izbjeći korištenje zemljišta, dodatno zaštititi krov i smanjiti pregrijavanje ljeti, a kao najveća prednost je mogućnost proizvodnje čiste energije po povlaštenoj otkupnoj cijeni.


Solarna mapa Trnskog / solmaptrnsko.net / je interaktivna web mapa svih javnih i stambenih zgrada u naselju sa prikazanim podacima o veličini FN postrojenja na pojedinoj zgradi, predviđenoj proizvodnji električne energije, veličini investicije, prihodu od povlaštenih otkupnih cijena i jednostavnim periodima otplate investicije. Solarne elektrane na krovovima mogu predstavljati dohodovnu aktivnosti zgrade za daljnje ulaganje u energetsku efikasnost (npr. postavljanje toplinske izolacije fasada, krova i novih prozora, modernizacija grijanja – individualno mjerenje topline, itd.), kvalitetnije održavanje zgrade ili ulaganja u lokalne projekte u zajednici.





  • Udruga "Živim u Trnskom" - (Živim u Trnskomregistrirana je u srpnju 2004. Osnovana je na inicijativu građana naselja koji su svojim angažmanom željeli doprinijeti poboljšanju ...
  • Udruga "Kolona", likovna radionica
  • Odred izviđača "NB ĐEBO"
  • Udruga za poboljšanje života
  • Udruga navijača Dinama (BBB)
  • Gradsko društvo "Crveni križ"
  • Podružnica umirovljenika





Prije Trnskog, samo puste Savske ledine


Naselje Trnsko obilježilo je 9. ožujka točno pola stoljeća postojanja. Na taj dan prije pedeset godina Narodni odbor grada Zagreba izglasao je Društveni plan za 1960. godinu, u sklopu kojega je donijeta i odluka o početku izgradnje prvih stambenih objekata u ´mikrorajonu Novi Zagreb I i Novi Zagreb II`. Ta dva mikrorajona koja su se protezala uz prugu Zagreb-Sisak za godinu, dvije dobit će zajednički naziv Trnsko.


Izvor fotografije - O.Š. Trnsko

Trnsko ostaje zabilježeno kao prvo novozagrebačko naselje koje je zasnovano i izvedeno kao samostalna urbanistička cjelina na području na kojem prije toga nije bilo gotovo nikakve gradnje, na dotada pustim Savskim ledinama. Iako su sondaže i pripremni radovi krenuli već ujesen 1959., upravo spomenuta odluka gradskih vlasti, predstavlja rodni list i svojevrsnu Zlatnu bulu naselja Trnsko.

Trnsko planirano za najviše deset tisuća stanovnika

Idejni projekt prema kojem je naselje građeno napravljen je u Urbanističkom zavodu grada Zagreba potkraj pedesetih godina, pod ravnanjem Zdenka Kolacija. Taj plan, koji je bio dio budućega plana o 25 ´stambenih jedinica` odnosno naselja Južnoga Zagreba, radila je skupina arhitekata i urbanista među kojima se zaslugama za budući izgled Trnskog osobito ističe Mirko Maretić.
Uskoro naselja dobivaju svoja imena za koja angažiran književnik Gustav Krklec koji je, na osnovu starih topografskih karti i planova ovoga područja, pronalazio autentične toponime i predlagao ih za nazive novih naselja. Tako je i naselje Trnsko svoje ime dobilo prema području koje se nekoć protezalo uzduž jednoga od savskih rukavaca na desnoj obali.


Izvor fotografije - mojkvart.hr

Kao i druga novozagrebačka naselja i Trnsko je planirano za najviše 10 tisuća stanovnika. Neovisno o jasnoj urbanističkoj ideji gradnje gradskog prostora, po uzoru na razvijenije europske zemlje, na izgled naselja u to siromašno doba presudno je utjecala žurna potreba za stambenim prostorom, namijenjenim rastućoj populaciji grada.




Trnsko 34a, Trnsko
telefon: 652 58 92
e-pošta: mo_trnsko@zagreb.hr









Članovi Vijeća Mjesnog odbora dežuraju u prostoru mjesne samouprave, Trnsko 34A, utorkom i četvrtkom od 17:00 do 18:00.