Dok se drugi šire i grade, mi moramo održavati i modernizirati postojeće. No, vjerujte ima i u tome ljepote

g. Slavko Kulić, predsjednik Vijeća
Mjesnog odbora  Savski gaj

Savski gaj - g. Kulić, toliko ste nam zaljubljeno pričali o svom Savskom Gaju i Trokutu u zadnjem susretu, tako da smo odmah iskoristili prvu priliku, kako bi navratili do vas, da bi upoznali naše brojne čitatelje sa trenutnim prilikama u Savskom gaju i Trokutu.

- Zaista mi je drago, da  smo se susreli, jer sam i sam vaš "fan" , te redovito pratim sva zbivanja u Gradskoj Četvrti Novi Zagreb / zapad preko našeg portala "Rotor-a". Potruditi ću se biti dobar domaćin, berem dijelom šarma i moći, koliko to pružaju moji sumještani u Savskom gaju i Trokutu. Odmah na početku bih vas htio skrenuti pozornost, kako jedan dio našeg naselja izgrađen  davno (no ipak ne, toliko davno, kako bi se mogli nositi sa drevnim Hrvatskom gradovima ili naseljima). Vjerovatno, kao što znate - početkom izgradnje stambenih naselja (u Novom Zagrebu) drži se planirana gradnja sjevernoga dijela naselja Savski gaj 1957. godine. Naravno, govorimo o jednom djelu naših naselja, iako imamo i dijelova koji su izgrađeni gotovo jučer, te odaju moderan i suvremen način življenja.

- g. Kulić, sada kada ste nam kazali ponešto o Savskom gaju i Trokutu, o neujednačenosti  starosti naselja na pojedinim dijelovima, možete li nam reći kakvo je općenito stanje sa infrastrukturom?

- Za razliku, od možda nekih drugih naselje u našoj Gradskoj Četvrti Novi Zagreb /zapad mi zaista imamo instaliranu svu infrastrukturu, no  - možda već pretpostavljate!? Na žalost, naša infrastruktura je godinama uvelike  zastarjela (veći dio je građen  prije otprilike - pedesetak godina!). Sasvim je sigurno kako neke stvari treba, popravljati, obnavljati i mijenjati. Tu prvenstveno skrećem pažnju na vodovod, odvodnju. Stanje sa ulicama, tu mislim na asfalt i nogostupe, je daleko gora. Naime i sam vijek eksploatacije je uveliko premašan (bez ikakve konkretne i stvarne rekonstrukcije), barem dva do tri puta. Kada tome dodamo, kako su te ulici iznimno uske (nisu bile svojevremeno urbanizirane) i još tome, kako su u skoro vrijeme služile za transport ogromnih količina građevinskog materijala u jeku velike izgradnje, koja završila prije par godina, tada možete dobiti cijelovitu sliku stvarnog stanja. U nekim ulicama zbog same širine je gotovo nemoguće izgraditi nogostupe, te stoga pokušavamo pronaći koje kakva riješanje, ne bili i te ulice učinili sigurnijima za promet, vodeći pri tome prvenstveno brigu o našim đacima, ali i mještanima starije dobi. U rješavanju toga problema kontaktiramo i stručnjake, ima ideja o pretvaranju ponekih ulica u jednosmjerne. Dodamo li tome, i ne riješenu odvodnju oborinskih voda sa tih istih ulica, tada dobivamo situaciju koju bi trebalo što prije (hitnije) riješiti. No, tu nas čeke jedan mnogo veći problem - finaciranje! Eto, tu se vraćamo na staru dobro poznatu priču : novca je malo a problema mnogo! Na tom tragu Vijeće Mjesnog odbora Savski gaj, obilazi naselje, neposredno komunicirajući sa mještanima, te kontaktirajući Vijeće Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad (što pismeno, što usmeno) ne bili uradili ono najhitnije i najpotrebnije. Jedna od važnijih stvari je zasigurno izgradnja nogostupa (punog profila), na putu naše djece u školu, od II Puta preko Prekratove do same škole Savski gaj. To ćemo pokušati realizirati ove godine (na izglasavanju rebalansa) ili najzad slijedeće godine kroz - Plan malih komunalnih akcija.

- g. predsjedniče, kada već govorimo o ulicama, kakva je prometna signalizacija, odnosno prometna sigurnost u Savskom gaju i Trokutu ?

- Prometna signalizacija (vertikalna, horizontalna, uspornici, održavanje zelenih površina zbog vidljivosti itd ...) je kod nas u Savskom gaju i Trokutu, po mom skromnom mišljenju prosječna - baš kao i u ostalim dijelovima naše Gradske Četvrti. Siguran sam kako bi moglo bolje. Nekih "crnih točaka" nemamo. Postavili smo u našim naseljima nekoliko - uspornika. Govorim konkretno o ulici Prekratova, gdje smo odlučili (kroz kontakte sa mještanima ali raspravom na Vijeću Mjesnog odbora Savski gaj) zbog prebrze vožnje i prometne sigurnosti da se postavi uspornik (ležeći policajac). Tema koju ste otvorili je doista zanimljiva i o njoj zaista dosta raspravljamo i na Vijeću Mjesnog odbora Savski gaj, no tu smo skloniji prepustiti rješavanje tih problema stručnjacima (ljudima iz faha), i upravo smo stoga kontaktirali Gradski ured za promet. Naime, naveli smo nekoliko problema i situacija, te ih zamolili da sami izađu na teren i te nam nakon toga pruže konkretna, kvalificirana i dugoročna rješenja.

- Kakva je situacija sa plinifikacijom Savskog gaja i Trokuta?

- Cijeli Savski gaj i Trokut su kompletno plinificirani. Rekao bih da u tom segmentu najbolje stojimo. Ono što nikako nije dobro, je činjenica, kako zbog trenutne finacijske krize u kojoj se nalazimo - jedan veći broj mještana nije bio u mogućnosti priključiti svoje domove na plinsku mrežu.To je za sada tako, no siguran sam, kako će se situacija mijenati u društvu, tako će se i kod nas u našim naseljima mijenjati i situacija sa plinom na bolje.

- Kako ste zadovoljni sa trenutnim rješenjem zbrinjavanja kućnog otpada i sa "zelenim otocima" u svojim naseljima?

- Moram priznati, kako sve to ne funkcionira, kako smo svi mi očekivali ali i kako su nam gospoda iz komunalne tvrtke Čistoća, u nekoliko navrata prezentirali. Sasvim smo sigurni, kako ovakva situacija ne može ovakva, ostati. Npr. mi smo naselja sa otprilike 5.200 stanovnika, po posljednjem popisu, a na raspolaganju (za sada) imamo svega tri (3) "zelena otoka". Siguran sam kako ćete se sa mnom složiti, kako to ni izbliza nije dovoljna. Dodamo li tu i  sporo dinamičnu odvožnju , tek tada dobivamo dijelomično jasniju sliku, ove zaista tužne priče o učinkovitom zbrinjavanju kućnog ali i komunalnog otpada. 

- Recite nam nešto o Tržnici Savski gaj...

- Svojevremeno smo slali  dopise i kontaktirali Gradske urede, kako bi se prionulo renoviranju tog vrijednog prostora. Mišljenja smo kako bi bilo dobro, izgraditi i podzemni dio te gornji natkriveni dio, kao suvremeno mjesto koje će zadovoljavati sve potrebne i standarde po pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Kao tako uređeno mjesto, bilo bi u mogućnosti podići i sam standard življenja u našim naseljima (pošta, banka, foto studija, izrada ključeve i sl. ) ali i pružiti nova radna mjesta. Na žalost, upravo svjedočimo, najgoroj situaciji koja nas je mogla zateći , a to je da taj prostor, u centru našeg naselja naprosto propada. Sa jedne strane uvelike narušava sam vizualni doživljaj našeg naselja, a sa druge strane vješto pokazuje, kako još uvijek nismo dobri gospodari. Gospodari, koji nisu (ili ne žele?) prepoznati dobre gospodarske prilike. 

- ne možemo, a da vas ne upitamo, kako su mještani Savskog Gaja i Trokuta zadovoljni javnim prevozom ?

- Sama lokacija naših naselja, stavlja nas vjerovatno među bolje povezana naselja što se tiče javnog prijevoza. Ta pozicija nam pruža priliku da istovjetno možemo preferirati ili birati  autobusni ili tramvajski prijevoz. Obično to mještani čine već prema svome mjestu stanovanja. U svakom slučaju su mještani Trokuta, upućeniji spram tramvaja, za razliku od mještana Savskog gaja koji su u prilici koristiti obje vrste prijevoza. 

Uvođenjem autobusne linije (Lanište - Glavni Kolodvor) zapravo je popunjena i posljednja "šupljina" u voznom redu linija, koja je popunila potrebe svih onih, čija se radna mjesta nalaze u samom centru grada. Sada su u prilici (za razliku od tramvaja) da ovom linijom, direktno se dovezu do svojih radnih mjesta, bez ikakvih - presjedanja.  Autobusne i tramvajske stanice, su klasično natkrivene u profilu "onih najvećih nadstrešnica", tako da je i tu situacija, usudio bih se reći zadovoljavajuća.

Ono na što se vrlo često žalimo (pismeno i usmeno) je sam raspored vožnje autobusnih linija. Naime, često se događa, kako u jednom trenutku imate možda pet, šest autobusa, jedan za drugima, a onda čak u trajanju po dvadesetak i više minuta - nema ni jednoga. Prvenstveno to stvara gužve, samim time i smanjuje prometnu sigurnost putnika. Nije samo to, vrlo često putnici (mještani i đaci) zbog takvog načina kasne na svoja odredišta.

"Pa što bi vi htjeli!? Vi imate stotinu autobusa kroz vaše naselje, na dan ?!" konstatirao je jedan ZET -ov službenik, kada smo razgovarali u vezi tog istog voznog rasporeda. "Da, potvrdio sam, no loše su posloženi!" Nama to na terenu sa pravom ostavlja dojam, kao da ih je dvije trećine manje!. Na tu moju istinitu opasku, ostao je zatečen istinom.

Da, moramo priznati, kako se i naš ZET , ponaša moćno i bahato, pozicijom jedinog - monopoliste! Vrlo često bi se mogao pronaći način, gdje oni iz ZET baš ni ne žele, ali ni ne vode brigu o svojim (građanima) putnicima, u onolikoj mjeri, koliko bi mogli koliko se prezentiraju da čine.

I sam živim, uz jednu autobusnu stanicu, na Remetinečkoj ulici. Moram  priznati kako primjećujem gotovo svake godine, za vrijeme početka školske godine, iznimno velike gužve. Ponekad dobijem dojam kako je u prometu zaista premalo autobusa. Gledajući kako su djeca naslonjena na vrata autobusa, uhvati me strah. Nakon, takve ne daj Bože, nezgode, ne bi  više bili važni ni autobusi, niti vozni red. 

g. Iva, mještanka Savskog gaja

Vaše mišljenje o svome naselju?

Mišljenja sam, kako u našem Savskom gaju, nema sadržaja za - srednje genaraciju. Npr. generacija mojih roditelja nije u poziciji koristiti društvene prostore, gdje bi se družili, okupljali. Ovaj parkić  u kojem se upravo nalazimo, je uređen na našu inicijativu. Vrtić je toliko star. Pa kada sam ja išla u taj vrtić?  A, od tada nije ništa mijenjano!

Škola, je isto premala, i nekako zapostavljena, iako je ovo najstarije naselje u Novom Zagrebu. Naime, dosta djece dolazi iz susjednih naselje, Lanište, Jaruščica... Dakle problem je sa postojećim kapacitetima i u svakom slučaju bi trebalo povećati školu. Dakle, trebalo bi urediti vrtić, pružiti bolje sadržaje za mještane treće životne dobi. Tržnica nam nedostaje, to je bila jaka tržnica, sada više nije ni to , jer sada ima jedan ili dva štanda. Nemamo ni poštu, ni banku, ni poštenu pekaru. Znači ono, što svi druga naselja imaju - mi nemamo!

-  g. predsjedniče, kakva je situacija sa elekromrežom, javnom uličnom rasvjetom i sl.?

- Zahvaljujem i na tom pitanju. Odmah ću vam odgovoriti, izuzetno smo nezadovoljni  dotrajalim drvenim stupovima, koji služe kao nosači elekromreže. Ti su stupovi (ne mogu sa sigurnošću tvrditi, no mislim kako su neki  i od samog početka naselja ovdje) doista dotrajali, no ako "stavimo ruku na srce" izuzetno ružno izgledaju i nikako ne pridonose vanjskom vizualnom indentitetu naših naselja. U ostalom, ponekad se i osobno uplašim, hoće li taj jedan od tih stupova, pasti i učiniti materijalnu štetu ili nešto još gore. I sam sam bio Vijećnik Vijeća Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad u dva mandata, kada se govorilo iz usklađenih zaključaka, kako će se svi drveni stupovi na nivou grada zamijeniti za betonske. Sada kada pogledam koliko je godina prošlo (imajući u vidu, kako je Vjećnički mandat 4 godine) zaista me čudi, kako još uvijek na red zamjene nisu došla naša naselja Savski gaj i Trokut. Moram vam priznati, kako me zaista  ponekada i osobno iritiraju ti naši drveni stupovi, te sam stoga (nema tome dugo!) i sam poslao dopis, sa pitanjima, u vezi zamjene. U dopisu sam spomenuo, kako sam spreman, ako netko dođe na "teren" sa tom ću osobom ići od stupa do stupa, ne bili ih uvjerio u važnost ovih radova. Nisam vam u mogućnosti kazati, što je bilo u odgovoru, jer odgovor još uvijek, na žalost nisam primio.

- g. Kulić, u nekoliko navrata ste spomenuli školu. Recite nam nešto i o tome...

- I sami znate da škola nosi naziv - Savski gaj, iako je novim teritorijalnim ustrojem sada u sastavu naselja Lanište. Naravno to ništa ne mijenja što se tiče same škole. osobno smatram, kako rad škole u tri smjene, nikako ne zadovoljava prije svega pedagoške norma, a na kraju ni dječje (ljudske). Vratiti ću se malo u prošlost te vam reći kako sam kao Vijećnik Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad, predlagao obnovu i dogradnju postojeće (četverogodišnje) područne škole u Blatu, što bi bilo uvelike rasteretilo samu školu Savski gaj. na žalost u tom trenutku to nije bilo moguće, jer je taj prostor, bio navodno iznajmljen nekakvom umjetniku, te se toga nije mogla realizirati, takva odluka i krenuti u radove. Ovdje želim podsjetiti, kao smo mi kroz ovo vrijeme proširivali i školu Savski gaj, no priljev stanovništva iz Laništa, Remetinca, Jaruščice, Savskog gaja, Trokuta, Blata... Stjecajem različitih okolnosti (rat, pa velika ekspanzija izgradnje stanova, zgrada, naselja ...) nije se moglo predvidjeti i planirati (u ta vremena izgradnje škole Savski gaj) toliki priljev stanovnika u većini slučajeva mlađe životne dobi.Mišljenja sam i dan danas, kako bi  trebalo obnoviti staru školu u Blatu, koja bi , opet ponavljam  - uveliko rasteretila školu Savski gaj.

- g. predsjedniče, a škola u naselju Kajzerica ? Utječe li ona svojim kapacitetima, na rješavanje situacije u školi Savski gaj?

- Da pače, uvelike je pomogla i rasteretila je Osnovnu školu  Trnsko  i Osnovnu školu Savski gaj jer je jedan dio djece iz naselja Trokut, koji su  do sada polazili škole u Trnskom ili Savskom gaju, sada zbog (otprilike iste udaljenosti) pohađaju osnovnu školu Kajzerica.

- g. Kulić, ne možemo zaobići pitanje i o vrtiću u  Savskom gaju ...

- Kao što i sami znadete, Savski gaj i naselje Trokut imaju svega jedan vrtić koji ni izbliza ne zadovoljava sve potrebe ovih naselje. Svake godine mi imamo problema sa upisima,  stalno se lovi, moli ravnateljica. Tu su stalno, pritužbe, zatužbe itd ... Zaista je kapaciteta premalo, a ravnateljica, koja je doista stručna, kvalitetna i susretljiva, trudi se u datim okolnostima učiniti i nemoguće : da vuk bude sit, a janjci svi na broju. Osobno joj ne bih bio u "koži" no moram priznati kako strpljivo , kvalitetno i pošteno radi svoj doista odgovoran posao.

Ovdje bih također spomenuo, kako nam je i novo  izgrađeni vrtić u Kajzerici doista puno pomogao, kako bi roditeljima pružio bolju alternativu za naš vrtić. Riješenje situacije, ja vidim - možda u dogradnji našeg postojećag vrtića. Dogradnja ili adaptacija, zasigurno je potrebna našem vrtiću , jer njegova izgradnja seže četrdeestak godina u nazad. Na žalost  od tih dana, jako se malo ulagalo , tako da je njegovo stanje (uz sav trud ravnateljice i svih ostalih "teta") ja bih to nazvao - derutan. Ne žalost vanjska stolarija (vrata, prozori) je u tako teškom stanju da kroz nju prolazi vjetar, a pahuljice u vrijeme zime , nisu rijedak gost djece u našem dječjem vrtiću. Zaista se po tom pitanju treba nešto učiniti i to hitno. Mi kao Vijeće poslali smo već nekoliko zamolbi ...no na žalost, do danas nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. 

Ovu godinu, smo uspjeli u dvorištu dječjeg vrtića Savski gaj, na dječjem igralištu uspjeli zamijeniti nekoliko sprava (koje su zastarjele) neke sajle smo također zamijenili, postavili smo i još nekoliko klupa, tako da smo barem vanjski dio malo "ušminkali". No u nedostatku sredstava, ostao je i tu još jedan dio , koji bi što skorije trebalo obnoviti i pružiti našoj djeci bezbrižni , kreativni dio za igru.

- g. predsjedniče, a kakva je situacija sa javnim dječjim igralištima u vašim  naseljima ?

- U Savskom gaju i trokutu postoje tri (3) javna dječja igrališta. Jedno od tih je smješteno u naselju Trokut  ( u II Trokutu), jedno se nalazi na Nehruo -vom Trgu, a posljednje dječje igralište, manje se nalazi na Naser - ovom Trgu. Namjerno spominjem ovo "zadnje" dječje igralište na Naser - ovom trgu, jer ovogodišnjim njegovom uređenjem smo pokušali "vratiti" nešto i ovom dijelu naselja, koje je moramo priznati bilo malo zanemareno duži niz godina. naravno, tu planiramo ulagati i još, jer na mnogim mjestima je razrušen i uništen dio nogostupa, betonske ploče po kojima se hoda, također su djelomično, uništene... O svemu smo upoznali i Vijeće Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad, te uputili i prijedloge i zamolbe, da se slijedeće godine uredi i ovaj "širi" preostali dio ovog lijepoga Trga. U razgovoru sa mještanima smo doznali, kako oni vole svoj dio naselja, te kada bi se sve uredilo kako je rečeno, to bi bilo omiljeno okupljalište svih mještana od onih najmlađih pa sve do onih, koji su bili prvi stanovnici našeg urbanog Savskog gaja i Trokuta. Kako bi upotpunili sve sadržaje u cilju okupljanja od najmlađih do najstarijih) među mještanima se pojavila ideja izgradnje ljetne sjenice, sa roštiljem, gdje bi se mogle održati redovita druženje i razne proslave (rođendana, veselice, godišnjica, i sl.) Sa tom idejom smo se odmah složili svi (i Vijeće Mjesnog odbora Savski gaj). Kao što sam već kazao, već smo proslijedili sve potrebne zahtjeve za ove radove. Očekujemo, kako će se sve riješiti pozitivno, te kako ćemo sa radovima započeti već u listopadu. Naravno, po završetku ćemo uraditi veselicu uz podnošljivu glazbu i do 22,00 sata, baš kako očekujemo i od budućih korisnika, naših sumještana - ovog prostora.

- Kako ste zadovoljni održavanje zelenih površina u vašim naseljima savski Gaj i Trokut?

-  Nekako to ide. Namjerno ističem - nekako - jer sam mišljenja, kako bi to sve skupa moglo biti bolje , redovitije i učinkovitije. Često puta, naši mještani zovu komunalnu tvrtku Zrinjevac, kako bi se požalili i skrenuli pažnju na određene probleme. Moram priznati, kako i sam to ponekada učinim. Posebno u vrijem cvatnje - ambrozije. Napomenuo bih jedan dio našeg naselja Savski gaj (okolo polivalentnog , već spominjanoga igrališta) gdje  naraste velika količina te biljke i ljudi su praktično prinuđeni nazivati, kako bi se to što prije uklonilo i očistilo.

No, ne radi se samo o ambroziji. Često puta mi ljudi prilaze i negoduju zbog ne pokošene trave u ovom ili onom parku i sl. Mislim kako je negodovanje opravdano, te stoga i na ovaj način apeliram na sve odgovorne u "Zrinjevcu" da malo češće obiđu naše naselje , te svojim redovitim rado povrate i zadrže ljepotu samog naselja.

Naravno kako postoje još mnogi drugi problemi, npr. redovito čišćenje - kanti za otpatke, održavanje dječjih naprava na igralištima. Poseban je problem što nemamo prostora za šetnju kućnih ljubimaca - pasa. Ovako ovo što imamo, nevoljko moramo dijeliti svi, od djece, ljudi, pa do pasa, mačaka i već spomenutih ljubitelja kućnih ljubimaca.

- g. Kulić, kakav je društveni život u oba naselja čiji ste vi predsjednik Vijeća mjesnog odbora? 

-   Moram vam odmah na žalost priznati, kako zbog prostora nismo u mogućnosti organizirati "svoj" dan - Dan Savskog gaja i Trokuta. Potencijala, interesa ali i povoda zaista imamo, no u realizaciji, nas priječi prostor. Naime, mi u našim naseljima nemamo klasičan Društveni dom i moram priznati kako je to veliki hendikep, kako u društvenim okupljanjima ali u organiziranom društvenom  životu naselja. čak smo jedne godine i organizirali takvo druženje i proslavu , na našem polivalentnom igralištu. No, kako je ono smješteno, okruženo zgradama ali i prugom (koja je na tom dijelu na visokom nasipu) sama proslava je bila previše glasna, te nakon nekoliko prigovora tamošnjih mještana smo odustali od takvog načina proslave.

No usprkos svemu, život se ne da zaustaviti. Ove godine naši mladi su organizirali turnir u malom nogometu, (na polivalentnom igralištu na Nehruovom Trgu br. 17) što smo mi kao Vijeće Mjesnog odbora Savski gaj, objeručke podržali i u svim segmentima, koliko smo bili u mogućnosti. Na turniru su sudjelovale tridesetidvije momčadi (32) što je doista i u gradskim razmjerima itekako važno pažnje. Iskreno se nadamo, kako će ti naši mladi organizatori i slijedeće godine učiniti isto, gdje ćemo se i mi uključiti još konkretnije, te ovaj malonogometni  turnir u Savskom gaju učiniti, na zadovoljstvo svih - tradicionalnim.

g. Slavno Kulić, predsjednik Vijeća Mjesnog
odbora Savski gaj, u ulici XI  Put 

Ove godine smo u Savskom gaju od većih akcija uradili uradili:
- asfaltirali smo IV Put u Savskom gaju
- asfaltirali smo V Put u Savskom gaju
- asfaltirali smo XI Putu Savskom gaju
te,
- Prilaz XIV Trokutu, uz prugu
- ulicu XIV  Tokut od k. b. 38 do k.b. 58.

- postavili smo Oglasnu ploču
- postavili smo na dvije lokacija , držače za bicikle. Jedna je lokacija kod kioska, na ulazu u Savski gaj iz smjera autobusne i tramvajske stanice. Druga lokacija je kod naše Tržnice Savski gaj.

Također, od javnog života našeg Savskog gaja ima svakako bih istaknuo tamburaški sastav "Gaj" na koje smo posebno ponosni. Sve su to naša  "djeca" Savskog gaja iako su u životnoj dobi od dvadeset do trideset godina. Iznimno su uspješni u svom radu, tako da vrlo često, pronose ime našeg Savskog gaja diljem grada Zagreba, ali i šire Lijepom našom, vraćajući se okićeni, priznanjima, medaljama sa različitih smotri, koncerata, festivala. Doista su kvalitetni, no ne samo kao muzičari već i mnogo šire, kao ljudi. No da ne duljim, pozivam vas da ih osobno posjetite, te upoznate i široj javnosti sa njihovim radom i ostvarenim rezultatima, jer njihovo kulturno umjetničko djelovanje to zasigurno zaslužuje. Voditelj tamburaškog  sastava "Gaj " je g. Krešimir Račić.

Naravno, u našim naseljima djeluje i najmnogoljudnija organizacija - Podružnica umirovljenka. Također kao i ostalima, tako i ovoj javnoj organizaciji nedostaje jedan veći društveni prostor, u kojemu bi i oni mogli organizirati kvalitetnija druženja, te proslave i sl. Trenutno se redovito sastaju i druže svaki drugi četvrtak u prostorijama lokalne samouprave. Naravno, mi kako Vijeće Mjesnog odbora, podržavamo rad i te udruge, te ih potičemo na još veću aktivnost. Iskreno se nadam, kada i ja postanem član te podružnice, kako ću se  moći ugodno družiti i iskoristiti vrijeme na najbolji mogući način.

Sa radošću bih također istaknuo, kako smo ove godine u suradnji Udrugom Vedute Spot, predvođena sa g. Borisom Simundžićom, organizirali slikarsku radionicu, koja je polučila odličan odaziv naših mještana (negdje oko dvadesetak polaznika). Mi smo potpuno besplatno ustupili prostor u Remetinečkoj  cesti 79, i izdvojili jedan manji dio sredstava za završnu praktičnu radionicu u prirodi, koja je organizirana u Slunju i gdje su podijeljene - diplome - svim sudionicima o uspješnom završetku ove slikarske radionice. Iskreno se nadamo, kako će se ova uspješna suradnja i dalje nastaviti i slijedeće godina sa još više polaznika, gdje smo i mi kao Vijeće Mjesnog odbora Savski gaj spremni participirati sa još (po mogućnosti) više sredstava.

Na kraju bih također sa ponosom istaknuo, kako smo od sam ideje u kontaktu sa našim dragim mještanima koji su na putu da registriraju Udrugu, kojoj bi prvenstvena namjena bila, pomoć djeci sa posebnim potrebama. Ne bih sada htio brzati, stoga ću vas ubrzo, kontaktirati, kako bi sami organizatori te hvale vrijedne Udruge, imali priliku izreći sve o svom radu, kada i zvanično registriraju Udrugu. Ono što ovoga trenutka znam i siguran sam u to je, kako ću postati jedan od prvih članova. Naravno da i mi kao Vijeće Mjesnog odbora Savski gaj, u svemu podržavamo ove naše mještane, te im i za njihove potrebe ustupamo i prostor u lokalnoj samoupravi.