Umirovljenici, kako koristite svoje slobodno vrijeme

Novi Zagreb - Kvalitetno planiranje umirovljenja može i te kako pomoći da se u mirovini osjećate dobro! Umirovljenici u prosjeku dobivaju 50 sati slobodnog vremena tjedno i zato ga je potrebno pametno iskoristiti.

Mnogi će reći da umirovljenici u Hrvatskoj teško žive, a financijske statistike to i potvrđuju. Naime, prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža u Hrvatskoj iznosi tek nešto više od 3300 kuna.

Osim udara na kućni budžet, odlazak u mirovinu i sa strane psihološke prilagodbe može mnogim osobama donijeti poteškoće. Posao i rad za ljude imaju višestruki značaj i korist. Osim očite financijske važnosti i osiguranja egzistencije, rad unosi strukturu u našu svakodnevicu, daje nam osjećaj vlastite vrijednosti i važnosti, a za mnoge je i izvor socijalnih odnosa. Ljudi koji iskreno vole svoju profesiju i uživaju u svom radu nakon odlaska u mirovinu često se mogu osjećati pomalo izgubljeno. Neograničeno slobodno vrijeme i potpuna izmjena svakodnevne rutine predstavljaju ogromnu promjenu koja je izazov kojem se ponekad teško prilagoditi.

Planiranje odlaska u mirovinu

Istraživanja pokazuju da je za dobru prilagodbu na mirovinu izuzetno važno pravodobno i kvalitetno planiranje umirovljenja. Planiranju mirovine treba pristupiti s više aspekata. Uputno je već desetak godina prije odlaska u mirovinu posvetiti se planiranju financija. Naime, kod većine korisnika mirovine prihodi se smanje za oko 50 posto, što predstavlja veliki udar na kućni budžet.

Mjere štednje mogu bitno pripomoći, a što ranije počnete štedjeti, to bolje. Pokušajte također u svoj financijski plan uključiti i otplatu svih kredita prije nego odete u mirovinu. Raspitajte se o mogućnosti ulaganja novca, čime se možete osigurati od gubitka vrijednosti dugogodišnje ušteđevine zbog inflacije.

Financijska edukacija i dobra informiranost preduvjeti su kvalitetnog financijskog planiranja mirovine. Osim o financijama, vrlo je važno pravodobno se raspitati i informirati o svim pravnim pitanjima i pitanjima zdravstvenog osiguranja nakon umirovljenja. Kako bi vam umirovljenički dani bili što ljepši, dobro zdravlje je jedan od ključnih preduvjeta i u njega treba početi ulagati što ranije.

Usvojite zdrave životne navike i redovito vježbajte, kako biste u mirovni bili vitalni i bez problema trčali za unučićima.

Slobodno vrijeme u mirovini – zadovoljstvo ili teret

Slobodno vrijeme nešto je o čemu treba na vrijeme početi razmišljati. Statistike pokazuju da umirovljenici u prosjeku dobivaju 50 sati slobodnog vremena tjedno. Ovo dodatno vrijeme, iskoristite li ga dobro, može biti izvor zadovoljstva, ali isto tako može postati teret ako ne promislite što s njim.

Mudro isplanirajte aktivnosti koje će vam omogućiti da i u mirovni ostanete produktivni, kreativni, aktivni i uključeni u društveni život. Osim provođenja vremena s obitelji i prijateljima, razni klubovi umirovljenika, planinarska društva i mjesne zajednice mogu biti odličan izvor novih poznanstava i zabavnih te kvalitetnih aktivnosti.

Ovakvi klubovi često organiziraju razne radionice, edukacije, izlete u prirodu i odlaske na kulturne događaje. Uvijek je korisno okružiti se ljudima koji dijele vama slične interese te se susreću sa sličnim poteškoćama. Neizmjereno je važno da, jednom kad odete u mirovinu, ne prestanete učiti. Raspitajte se o programima učenja za treću životnu dob. Mnoga sveučilišta treće životne dobi svojim korisnicima nude programe obrazovanja iz stranih jezika, opće kulture, informatike, kreativne radionice te razne programe vježbanja.

Vrijeme usvajanja novih znanja

Istraživanja pokazuju da su osobe koje u mirovini uče i bave se hobijima boljeg tjelesnog i psihičkog zdravlja te dulje žive. Ako ste u mogućnosti, okušajte se i u volontiranju u obližnjoj školi, bolnici ili nekoj humanitarnoj organizaciji. Pomaganje drugima pridonosi osjećaju osobnog zadovoljstva i vrijednosti.

Nikako ne smijemo izostaviti lokalne Podružnice umirovljenika u našem Novom Zagrebu, koje su organizirane prema naseljima. te organizacije su prepune raznolikih aktivnosti primjerenih umirovljenicima. Naravno, kako postoje one aktivnije i one ... malo manje aktivne. No, zasigurno ćete u svakoj susresti organizirane izlete, sate tjelovježbe, a u onim aktivnijim i raznolike radionice, od informatičke, pa sve do likovne, glumačke itd... Stoga, ukoliko niste dovoljno informirani o "vašoj" podružnici umirovljenika, to nije razlog za zabrinutost, kontaktirajte Maticu hrvatskih umirovljenika Novi Zagreb - 099 212 0042, gđu. Višnju Gojković, predsjednicu, gdje ćete saznati sve potrebne informacije.

Osim osobne pripreme, važno je pripremiti i ljude s kojima ste bliski. Razgovarajte o promjenama koje će mirovina donijeti sa svojim partnerom, djecom i prijateljima. Ne bojte se s njima podijeliti svoje strahove i brige. Socijalna potpora neizmjerno je važna u svakom prijelaznom razdoblju života, pa tako i u ovom.

Živite li s partnerom, dogovorite se zajednički o važnim stvarima kao što su financije ili preseljenje nakon odlaska u mirovinu. Naposljetku valja reći da je osim planiranja, ključ kvalitetne pripreme za mirovinu i jasna vizualizacija vašeg budućeg umirovljeničkog života – kojim se hobijima želite početi baviti, koje odnose želite obnoviti, koje životne navike želite usvojiti ili promijeniti. Kad jednom stvorite jasnu sliku o ovome, bit će vam i mnogo lakše poduzeti potrebne korake kako biste je realizirali. Na taj vas način vaš novi život nakon umirovljenja neće zateći nespremne.

Prilika za osobni rast

Imajte na umu da je svaka životna promjena stresna, no ona je istovremeno i prilika za osobni rast i nove uzbudljive mogućnosti. Stoga neka vas mirovina ne plaši – ona i te kako može biti početak jednog novog, aktivnog i ispunjenog života.

"U mirovini osoba može raditi sve ono što doista želi i što nije stigla u radno aktivno doba. Može usvajati nova znanja, stjecati nove društvene kontakte, učenjem jačati mentalnu kondiciju, sve iz osobnog zadovoljstva i bez prisile. Takav privilegij slobodnog izbora ne daje nam niti jedna životna dob osim  treće".

Platiti ćemo koliko potrošimo

Novi Zagreb - Kako donosi Poslovni Dnevnik - Računi bi, ističe se, bili temeljeni na točno ostvarenoj potrošnji plina pa više ne bi bilo paušala.

Hrvatska bi od sljedeće godine trebala početi uvoditi uređaje za tzv. pametno mjerenje plina, koji u redovitim intervalima registriraju potrošeni plin te podatke automatski šalju isporučitelju putem fiksne ili mobilne mreže, rečeno je u četvrtak, na skupu "Pametno mjerenje plina".

Na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) istaknuto je da su prednosti pametnog mjerenja  točni podaci o utrošenom resursu odnosno točni mjesečni računi, a ne kao do sada računi s procijenjenom potrošnjom. Uvođenju će međutim prethoditi detaljna analiza o isplativosti uvođenja tih uređaja. 

Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac istaknula je da će se uvođenjem pametnih mjerila plina otvoriti veća mogućnost  optimiziranja potrošnje tog energenta tijekom godine.

"Jedna od najvećih novosti u poslovanju tvrtki koje distribuiraju i opskrbljuju energijom je uvođenje pametnih brojila pa tako 'Internet stvari' omogućava na hrvatskom tržištu plina uvođenje pametnih brojila te poslovanje u realnom vremenu", rekla je Domac.

Dodala je da pametno mjerenje plina predstavlja novi izazov u odnosu na postojeće konvencionalne načina obračuna i naručivanja te je predmet tehničko-ekonomskih analiza troškova investicija, educiranosti ljudskih resursa i nove europske regulative u sklopu Europske energetske zajednice.

Istaknula je da je plinska regulativa Hrvatske predvidjela da na obračunskim mjernim mjestima tarifnih modela TM 6 do TM 12 mora biti ugrađena oprema za registraciju, pohranu i daljinski prijenos podataka koja omogućuje mjerenje tijekom dana. Obvezna primjena, prema toj regulativi, bila bi od 1. travnja iduće godine.

Prednosti za potrošače bile bi poboljšanje energetske učinkovitosti, stvaranje mogućnosti da svakodnevno prati stanje potrošnje plina i tako racionalnije upravlja potrošnjom. Računi bi, ističe se, bili temeljeni na točno ostvarenoj potrošnji plina pa više ne bi bilo paušala.

Predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK Srećko Ezgeta istaknuo je da se radi o investicijama koje će na kraju platiti trajni kupci plina tj. industrija i građani, no da  to uz troškove nosi i neke koristi.

Resorno će ministarstvo, kazao je, nakon detaljnih analiza odlučiti kada će se i u kojim rokovima ići prema obavezi uvođenja pametnog mjerenja i do koje razine potrošnje. Dodao je da u Hrvatskoj već nekoliko godina postoje pametna mjerenja kod velikih, industrijskih, potrošača. Ta obveza trenutno postoji za potrošače koji troše više od milijun kubika godišnje, a spomenuta regulativa propisuje da se ta razina mora spustiti i prema manjim potrošačima. Zasad se ne zna točno koliki bi to bio trošak za potrošače.  

Italija inače ugrađuje pet milijuna pametnih mjerila plina godišnje s prosječnom cijenom ugradnje od 200 do 250 eura. Talijani navode korist od 160 eura po mjernom mjestu te uštedu od 3 posto na ukupnoj potrošnji energije.

Pet država članica EU - Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo - odlučilo se za potpuno uvođenje pametnih brojila plina do 2020. Krajem prošle godine na razini država EU bilo je oko 17,3 milijuna ugrađenih brojila, do 2020. trebalo bi ih biti oko 45 milijuna.  

U 12 država članica rezultati cost-benefit analiza bili su negativni

Tri prijedloga za novu mirovinsku reformu

Sopot - Stručnjaci zatečeni : Nezgodno je reći, ali to je dobro samo za ljude na samrti!

HNS-ov prijedlog po kojem radnici imaju izbor kad je riječ o svojem novcu uplaćenom za mirovine je lažan i kako kažu, ‘dobar je samo za one na samrti’

Najnovija mirovinska reforma donosi tri prijedloga o kojima će se u javnosti od ponedjeljka raspravljati, piše Večernji list. Prvi među njima stiže iz ladice HNS-a i po njemu će osim povrata u prvi stup i ostanka u drugom stupu (bez 27% dodatka na mirovinu), generacije rođene prije 1962. godine dobiti i treću mogućnost – pravo da u trenutku umirovljenja dobiju na ruke 20% svoje mirovinske štednje iz drugog stupa.

Prema tome, osoba koja na svom privatnom računu ima 300 tisuća kuna moći će dobiti njih 60.000 dok je joj se ostatak isplaćivati mirovinom. Oni koji se vrate u prvi stup tu jednokratnu uplatu neće moći dobiti.

Večernji list piše kako se procjenjuje da će mirovinu iz drugog stupa tražiti samo tri posto građana i to onih koji zarađuju više od 20 tisuća kuna neto.

Lažni izbor

Prema tome, osoba koja na svom privatnom računu ima 300 tisuća kuna moći će dobiti njih 60.000 dok je joj se ostatak isplaćivati mirovinom. Oni koji se vrate u prvi stup tu jednokratnu uplatu neće moći dobiti.

Večernji list piše kako se procjenjuje da će mirovinu iz drugog stupa tražiti samo tri posto građana i to onih koji zarađuju više od 20 tisuća kuna neto.

Treća novost bila bi uvođenje nacionalne mirovine. Odnosila bi se na one građane koji nemaju minimalnih 15 godina staža ili nikad nisu radili.

Kazna za one koji dulje rade

Večernji list piše kako žene koje su ove godine otišle u prijevremenu mirovinu s 36 i muškarci s 38 godina staža imaju 2505 kuna prosječne mirovine, što je povoljnije nego što će biti iduće godine u slučaju da prođe prijedlog mirovinske reforme. Još ove godine visina umanjenja vezana je uz duljinu staža te je ono manje za radnike i radnice s više staža i iznosi od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu.

Odustaje se od blažeg pristupa prema ljudima s više staža i svima se neovisno o stažu mirovina za svaki mjesec umanjuje za 0,34 posto, odnosno 4,08 posto po godini, a najviše 20,4 posto za pet godina.

Novi umirovljenici imati će čak, 600 kuna manju mirovinu od dosadašnjih

Novi Zagreb - Kako doznajemo Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uvjeren je da će prijedlog mirovinske reforme dobiti potporu u saboru, piše Globus. Pavić kaže da je vlada vrlo odgovorno pristupila toj reformi, a u tijeku su i konzultacije s koalicijskim partnerima.

Pavić upozorava na slučajeve iz prošle godine, kad je dvadesetak umirovljenika koji su otišli u mirovinu po "dvostupnom sustavu" završilo s manjim mirovinama.

"Procjenjujemo da će takvih slučajeva do 2020. biti više od 3000, a većinom je riječ o ženama s mirovinama manjim od sadašnjih umirovljenika. Svake sljedeće godine taj broj će rasti", rekao je Pavić.

"Svjesni smo problema s kojima ćemo se suočiti već sljedeće godine, kada će većina umirovljenika imati u prosjeku 600 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika", dodao je Pavić.

"Godišnje nam manjka 17 milijardi kuna za mirovine"

Najvećim problemom mirovinskog sustava Pavić smatra sukob triju generacija - sadašnjih umirovljenika koji žele veće mirovine, koje se mogu osigurati jedino sredstvima iz proračuna, zatim umirovljenika koji odlaze u mirovinu u idućih petnaest godina i pripadaju generacijama rođenih između 1962. i 1980., a koji će po sadašnjem zakonu imati u prosjeku oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i generacije rođene 1980. i kasnije, koje uz povećanje izdvajanja u drugi stup imaju mogućnost zaraditi veće mirovine od onih koje imaju sadašnji umirovljenici. 

Tko je kompetentan za baviti se kronično oboljelim gluhoslijepima

Novi Zagreb - Dok god gluhoslijepa osoba održava primjereno svoje zdravlje, uspijeva rješavati ambulantno svoje bolesti, sustav funkcionira. No, kad se zahtjeva dugotrajnije stacionarno lječenje, posebice psihijatrijske naravi, ne postoji baš kompetentnih osoba za to.

Ustanove, specijalisti, kazuju da ne mogu zbrinuti gluhoslijepu osobu zbog komunikacijskih razloga (još bi mogli da su “samo” gluhi ili slijepi) te da je na Udrugi koja ima ljude obučene za komunikaciju s njima preuzeti njihove terapije. No, ni jedan od nas koji smo zaposleni u Savezu i svih 5 lokalnih udruga nije psihijatar, fizijatar…doktor nikakve grane medicine. Kako da mi to preuzmemo?? I koji je to veliki pritisak na nas, udruge, kad “prof.mr.dr.žr.br” ili bolnica kažu- vi to trebate preuzeti!

Evo nekoliko primjera:

Muškarac srednje dobi. Dugogodišnji problemi s alkoholom. U udruzi animiran sudjelovati na raznim aktiovnostima. Tijekom kojih ne može piti, naravno. No, ne možemo s njime biti 24 sata. Dugo vremena smo s njime pripremali teren da osvjesti svoj problem s alkoholom. U čemu nismo baš uspjeli. No, prisrtao je u pratnji prevoditelja otići na lječenje u jednu zagrebačku bolnicu. Na prvom sastanku psihijatar je rekao kako ga ne može primiti ni jedna psihijatrija na lječenje od alkoholizma. Ni s prevoditeljem. S njime se ne može tako raditi. Ta komunikacija je dugotrajna. Grupna terapija ne dolazi u obzir. Rekao je da se mi potrudimo i govorimo mu, pritisnemo ga da ostavi alkohol. Je li to posao prevoditelja? Je li prevoditelj kompetentan za to?

Zamislite načas da se radi o Fincu s prevoditeljem na finski. Kome će pasti na pamet da prevoditelja zaduži za lječenje?

Braća s progresivnom bolesti kralježnice. Dobili su uputnicu za toplice. Moj zadatak je da ju predajem u ustanove i organiziram im odlalzak tamo. Tražim one toplice s najmanjim listama čekanja. No, čim kažem da se radi o dvoje gluhoslijepih, stižu odbijenice. Razlog: nemamo ljudi za baviti se s njima. Mogu doći s prevoditeljima, ali tada sami snose troškove za prevoditelje. HZZO ne pokriva taj trošak. Koliko novaca može skupiti osoba s osobnom invalidninom? Za platiti 4 tjedna smještaja i satnice 4 prevoditelja. Da 4 prevoditelja. Jer na svaku gluhoslijepu osobu ide jedan prevoditelj, a za rad od 7-22h trebaju biti dvoje po osobi. Varaždinske toplice su ih primili bez prevoditelja. Imaju zaposlenika koji može doći do sobe i povesti pacijenta na terapiju pa vratiti. Sve periode između toga, nije njihova briga. Neka leže i miruju bez informacija iz vanjskog svijeta (vanjski svijet je onaj izvan tvog tijela). Priviknut će se braća na ideju jer su dobili termin za dvije godine.

Pedesetogodišnjakinja sa shizofrenijom. Godinama je ustanove odbijaju primiti. Osim psihičke bolesti ima gluhosljepoću i amputiranu nogu. Tko će se s njome baviti? Previše posla. No, postala je opasna za sebe i okolinu. Više država nije imala izbora. Smještena je u dom. U domu ne sudjeluje ni u jednoj nemedikamentnoj terapiji jer se ne znaju s njome ophoditi. Sediraju je da što više spava i miruje. Voljela je kuhati, šetati, crtati s ostacima svoga vida, raditi keramiku… nebitno. Nema joj tko objasniti kako i što.

Primjer dobre prakse: Iz Specijalističke ordinacije obiteljske medicine u Samoboru Ivica Cvetković, dr . med i medicinska sestra Marija upisali su prije nekoliko godina tečaj hrvatskog znakovnog jezika jer su imali među pacijentima 1 gluhu osobu. Kroz tečaj zainteresirali su se za volontiranje u Udruzi gluhoslijepih te su održavali zdravstvene edukacije za korisnike i uveseljavali nas za blagdane. Rade i dalje na senzibilizaciji svoje okoline o problematici gluhosljepoće. Postoji još nekoliko svjetlih primjera ljudi iz medicinske struke koji su prošli tečaj hrvatskog znakovnog jezika. HVALA SVAKOM OD NJIH!!

Još jedna gospođa. Čudo jedno. Da je tolika upornost u bilo kojoj zdravoj osobi, konstruktivno usmjerena, ta bi osoba zavladala vrhom bilo koje izabrane discipline. A naša prvakinja je vrlo uspješna da radi nje učestalo izlaze na teren hitna, policija i vatrogasci. Općina, banka, gradsko komunalo, kolodvor, ma koja god ustanova koju nazovem pitati u vezi nje pa počnem: “ Zovem iz udruge gluhoslijepih, imamo korisnicu na vašem području”, prekidaju me sa: “Znamo o kome se radi. Bila je tu nedavno i radila nerede. Pozvali smo zaštitare. Ne možemo za gospođu učiniti više nego što činimo”

Zadnja prisilna hospitalizacija na psihijatriji, iz otpusnog pisma citiram: ” iz prijemnog zapisa… pacijenticu na odjel dovode ekipa hitne medicinske pomoći u pratnji dvojice policajaca…uznemirava susjedstvo…pacijenticu znamo-i to jako dobro- iz tri ranije hospitalizacije…uvijeti dolaska nam otežavaju da je olako pustimo doma…Psihijatrija ne može ponuditi ništa specifičnoga”

A tko može liječiti psihički oboljele gluhoslijepe osobe?

I crtica za kraj: Za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva s kojom puno surađujemo, financira nam projekte, pomislili bismo kako su dovoljno senzibilizirani. Slave godišnjicu i pozivaju po jednog predstavnika iz svake organizacije. Financiraju dio troškova. Šaljem upit iz naše Udruge: što je s prevoditeljem za gluhoslijepog predstavnika? Primili su upit i zamolili da čekam. Nisu razmišljali o tome, moraju provjeriti. Odobrili su, pod istim uvjetima, da uz gluhoslijepu osobu putuje i prevoditelj. Senzibilizirani jesu, ali ni takvi ne uzimaju pod normalno, odmah, uvijete za inkluzivno uključivanje gluhoslijepe osobe u društvo.

Što otvoriti - obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?

Novi Zagreb - Dragi naši čitatelji, moramo istaknuti kako smo iznimno zadovoljni vašom suradnjom, podrškom, ali i pitanjima koje nam stižu svakodnevno. Na takvom vam angažmanu veliko hvala. Raspon vaših pitanja seže, od npr. kakvu tvrtku otvoriti, koja će djelatnost biti u trendu za dvije ili tri godine, pa do pitanja, kako otvoriti tvrtku u Makedoniji? Ovdje ne želimo isticati vrste pitanja već njihovu raznolikost, a i sami znate kako "glupa" pitanja ne postoje, već postoje "glupi" odgovori.

Troškovi otvaranja

Mnogo mladih poduzetnika nije niti svjesno o kojim se troškovima radi prije nego li uopće krenu baviti se biznisom, a pogotovo koliko ih taj biznis kasnije može koštati, bez obzira na promet i zaradu koju mogu ostvariti svojim planovima. Kod malih poduzetnika ti su troškovi još bitniji, jer što je manji promet i troškovi održavanja zauzimaju veći udio u ukupnom prometu. Puno njih uopće ne razmišlja o fiksnim troškovima, baveći se više razradom poslovne ideje, a sva tehnička pitanja namjeravaju riješiti usput. No, usput se ispostavi da je troškova nepredviđeno mnogo i često upravo taj financijski dio postane glavna preokupacija novog poduzetnika. Stoga je potrebno dobro planiranje i razmišljanje, te upućenost u sve detalje budućeg poslovnog pothvata i troškova koji se uz njega vežu.

Najčešće se poduzetnici odlučuju između obrta, poljoprivrednog gospodarstva, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i njegovom novijom inačicom - jednostavnim d.o.o. (j.d.o.o.).

Za početak, samo otvaranje obrta je najjeftinije i tu je trošak oko 450,00 kuna, za j.d.o.o. otvaranje košta gotovo dvostruko više - oko 800,00 kuna, dok je cijena za otvaranje d.o.o. najveća i iznosi oko 5.000,00 kuna, i 20.000,00 kuna je temeljni kapital. Dakle, u početku je za poduzetnike s manje sredstava najisplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o.

Porezi i nameti

Druga stavka o kojoj trebate razmišljati je sustav oporezivanja i PDV, prema kojem također možete zaključiti koji vas oblik poslovanja najmanje košta i nakon pokretanja biznisa. Ovdje odgovor nije jednostavan kao kod otvaranja, jer sam sustav PDV-a ovisi o mnogo faktora. Prag za ulazak u sustav Poreza na dodanu vrijednost iznosi 300.000,00 kuna. U slučaju da niste u sustavu PDV-a, Vaša usluga ili proizvod mogu na taj način biti jeftiniji za korisnika ili kupca. Iako vam možda pruža prednost u startu, ali u isto vrijeme PDV na ulaznim računima nećete moći odbijati, te će vam  predstavljati dodatni trošak u poslovanju.

Također, PDV se može plaćati po izvršenim ili naplaćenim uslugama, o čemu vam se najbolje savjetovati sa stručnom osobom. To je bitno u slučajevima kad se naplata oduži, a istovremeno morate platiti PDV, pa se događa da vam država naplaćuje PDV, pa čak i blokira račun, a da vi novac za svoju uslugu ili prodaju još niste niti vidjeli.

Oporezivanje obrta

Razlika se pojavljuje i u sustavu oporezivanja vašeg poslovanja, pa ste tako kao obrtnik, obveznici poreza na dohodak, čija se stopa oporezivanja kreće od 12 do 36 posto + prirez.

Oporezivanje tvrtki

Kod trgovačkog društva porez plaćate po osnovi Zakona o porez na dobit u iznosu od 12 posto, ako imate ostvaren promet manji od 3 000.000,00 kn, a ako imate promet veći od 3.000.000,00 kn plaćate 18 posto.

Bitno je napomenuti da kod j.d.o.o. s četvrtinom dobiti ne možete raspolagati, već tih 25 posto na kraju godine morate unijeti u zakonske rezerve sve dok ne dostignete visinu temeljnog kapitala od 20.000,00 kuna. Zakonske rezerve možete koristiti za povećanje kapitala, te za pokriće gubitaka.

Također, ako ostatak dobiti namjeravate isplatiti sami sebi ili drugim vlasnicima, plaćate još i 12 posto poreza na dohodak od kapitala i pripadajući prirez ovisno o mjestu stanovanja, što možete izbjeći u slučaju da ostalih 75 posto dobiti ne isplatite, već ih uložite u razvoj poslovanja. No, u tom slučaju dobit ne možete “keširati” već ovisite isključivo o plaći koju si odredite.

Ostale razlike obrta i tvrtki

Sljedeća stavka na koju trebate misliti kod biranja između trgovačkog društva i obrta je hoćete li se baviti obiteljskim biznisom ili ćete u poslovne poduhvate krenuti samostalno. Naime, kod obrta članovi obitelji mogu pomagati u poslu i bez prijave, dok u društvu svi koji nešto pomažu ili rade, moraju biti prijavljeni i za njih moraju biti plaćeni doprinosi i ostale obaveze.

Obrtnik je u prednosti i kod gotovog novca iz svojeg obrta s kojim može raspolagati kako hoće, dok u tvrtki tim novcem možete raspolagati isključivo za potrebe tvrtke.

Kod održavanja poslovanja postoje i nepromjenjivi, odnosno stalni troškovi, poput članarine komorama, od Obrtničke za koju se izdvaja 76 kuna do HGK gdje je minimalna članarina 42,00 kune, na što još idu razni doprinosi.

Dakle, pojedine prednosti određenog poslovnog oblika morate u startu primijeniti na posao kojim se želite baviti.

Skupo zatvaranje

Na koncu, ako se vaš poslovni pothvat izjalovi i odlučite od svega odustati, ne zaboravite da tu postoje i vrlo važne razlike. Naime, obrt možete zatvoriti u nekoliko dana i bez posebnih troškova, dok će vas zatvaranje trgovačkog društva koštati  i vremena i novaca - da bi zatvorili tvrtku, morate proći kroz dugotrajni postupak likvidacije ili stečaja na Trgovačkom sudu, koji će vas koštati najmanje 10.000,00 kuna.

Vođenje poslovnih knjiga

Na pitanje obrt ili trgovačko društvo nema jednostavnog odgovora i dosta toga ovisi o visini ukupnih prihoda koje planirate, broju zaposlenih, troškovima i drugom. Za biznis koji neće prelaziti 300.000,00 kuna pogodan je primjerice paušalni obrt, jer porez i doprinose plaćate paušalno, samo je ostvareni promet kriterij za plaćanje. Knjige koje morate voditi je samo knjiga prometa.

 Za obrt pak trebate voditi jednostavne poslovne knjige i na taj način se utvrđuje dohodak. Tu je trošak vođenja poslovnih knjiga mnogo manji nego  za tvrtke.

Dok primjerice, trgovačka društva vode poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu i na taj način se utvrđuje dobit, koja se oporezuje. Radi se o dvojnom knjigovodstvu, koje predstavlja puno pregledniji uvid u poslovanje, ali i veće troškove knjigovodstvenih usluga.

Razlike d.o.o. i j.d.o.o. gotovo da i nema osim temeljnog kapitala koji na neki način daje ozbiljnost poslu.

Zaključak

Ovo su neke najosnovnije upute, ali bi Vam u svakom slučaju preporučila da se prije otvaranja posavjetujete s nekom stručnom osobom ili knjigovodstvenim servisom, jer vam je start najbitniji.

Kako uštedjeti u kućanstvu : Režije

Sloboština - I ovaj se osvrt na uštedu, ovoga puta u kućanstvu - vrti oko broja pet - baš kao i prošli moji savjeti.

Ljetu nam se bliži kraj, i polako dolazi jesen. Da je jesen zaista tu, na to me uvije iznova podsjećaju berbe grožđa.

Naravno, sa jeseni nam slijede niske temperature i hladno vrijeme, i tada svi započnu razmišljati kako uštedjeti na režijama; kako izbjeći vrtoglave račune i smanjiti potrošnju na minimum, a da u domu bude jednako ugodno i za hladne dane. Osim što svi vodimo računa o potrošnji za vrijeme jeftine i skupe struje, postoji još nekoliko stvari koje nam uvelike mogu uštedjeti potrošnju. Iako u

neke od njih treba uložiti novac, valja imati na umu da se sve to na kraju isplati. Da ne odugovlačim, evo mojih savjeta koji itekako mogu biti od pomoći. Naravno kako to ni izbliza nisu baš sve mogućnosti, pa ako netko među nama ima još koju ideju, biti će mi zadovoljstvo da je objavimo, jer ušteda nikad dosta, zar ne!?

No, krenimo redom.

1. Ako je moguće, nabavite nove kućanske aparate

Vjerujemo da nije tako lako izdvojiti novac za mijenjanje kompletne garniture kućanskih aparata, ali ako uskoro u planu imamo mijenjanje starih, obratite pažnju na energetski razred. Uređaji koji spadaju u energetski razred A troše i do 35 posto manje električne energije od uređaja energetskog razreda D. Cijena im je skuplja, ali dugoročno su definitivno isplativiji. I ne zaboravite odmrznuti hladnjak inače će stalno vući više struje kako bi hladio i višak.

2: Bez iznimke, isključimo iz struje kućanske aparate koje ne koristimo

Jeste li uopće upoznati s činjenicom da kućanski aparati troše električnu energiju i onda kad nisu uključeni u struju?

Da, da, vrijeme je da steknemo naviku isključivanja kućanskih aparata kada završimo s njima. Produžne kabele isključimo na sklopci, izbjegavajmo rad aparata u "stand by" i kad odlazimo na duže vrijeme iz doma obavezno isključimo sve. 

3. Sitni "štosevi" za uštedu grijanja

Bez obzira na koji način se grijemo postoji par univerzalni savjeta koji pale kad je riječ o uštedi energije kod grijanja. Na okove i štokove prozora stavimo zaštitne trake, a ako osjećamo kako nam zrak propušta kroz prozore ili ispod vrata možemo staviti deku ili neko drugo pomoćno sredstvo.

Provjetravajmo prostorije u razumnim količinama, imajmo na umu da ne grijemo ulicu nego svoj dom. Zavrnimo radijatore u prostorijama koje ne grijemo, a za maksimalnu uštedu možemo staviti aluminijsku foliju iza radijatora. Pitate se zašto? Ona će toplinu odbijati prema unutrašnjosti prostorije, tada možemo jačinu grijanja podesiti na manje. 

4. Termalne zavjese

Termalne zavjese urađene su od debljih tkanina pa ne propuštaju hladan zrak. Ako smo u mogućnosti nabavimo ih, već ovu zimu. Malo su zahtjevnije cijenom, ali imaju efekta u našem kućnom budžetu, jer sprečavaju gubljenje topline iz prostorije za cijelih 25 posto. 

5. LED žarulje i kompaktne fluorescentne žarulje

LED žarulje i kompaktne fluorescentne žarulje traju i do 10 puta dulje od običnih žarulja i koriste 50 do 80 posto manje energije. Ista kategorija kao termalne zavjese i kućanski aparati energetskog razreda A . cijena im je viša, no dugoročno su isplativiji. 

5 savjeta za financijski oporavak nakon godišnjeg odmora

Sloboština - Dragi naši fanovi, evo nas iznova zajedno, ovoga pita imam potrebu podijeliti sa vama -  zanimljivu i praktičnu temu  - o financijskom oporavku nakon godišnjeg odmora.

Ljeto nam je gotovo pri kraju i većina ljudi je već iskoristila godišnji odmor. Pri povratku s godišnjeg odmora zasigurno ste primijetili kako su nam novčanici stanjili, ispraznili. Godišnji odmor vrlo često uključuje putovanja koja su poprilično skupa, čak i za one koji posjeduju vlastitu vikendicu na moru. Tu su naravno još i jednodnevni izleti, troškovi hrane, izlazaka u grad, suveniri

No, ne moramo putovati nikuda, ostanemo doma, ne ljetujemo - opet nekako u nama zavlada duh godišnjeg odmore, i nekako postanemo financijski popustljiviji prema sebi ali prema obitelji (djeca, roditelji, prijatelji) pa popuštamo u samokontroli trošenja, odnosno kupovanja,

Upravo iz tog razloga , mišljenja samo kako je upravo sada vrijeme da podijelimo sa vama pet mudrih savjeta, kako bi oporavili vaš kučni budžet, jer možda još uz koji rođendan dolaze Božićni blagdani i Novogodišnji praznici, pa evo novih izazove za neko novo "prekomjerno" trošenja.

Kao prvi savjet, predložili bi:

1. Kreditne kartice stavite na stranu

NE, ne morate biti isključivi i ne morate ih baciti ili prerezali škarama - iako bi vjerojatno najradije to i učinili. Spremite ih negdje u neku ladicu (duboko!) i nemojte ih koristiti koliko god duže izdržite

Budite uporni barem mjesec dana tijekom kojeg ćete koristiti samo gotovinu, a ne kreditne kartice. Svi mi volimo kartice. One nam pružaju različite pogodnosti (lažno nas financijski zavode).

Npr.  Ne moramo platiti ovaj mjesec, možemo sljedeći. Ne moramo platiti sve odjednom, nego na 5-6 rata. Malo po malo, ni ne shvaćamo koliko trošimo (van svojih mogućnosti!?)

Spremite ih, nemojte ih koristiti sve dok ne otplatite barem većinu onoga što ste provukli na kartice.

2. Uočite razliku između onoga što želite i što je potrebno kupiti

Dok se ne oporavite od troškova nastalih za vrijeme godišnjeg odmora, kupujte samo ono što vam je prijeko potrebno, a ne ono što biste željeli.

Npr. Stare cipele su već „izlizane“ i jednostavno su za baciti? Onda su vam potrebne nove. Ali tek ih tada kupite, ne samo zato što su vam „zapele za oko“ ili jer bi baš išle s onim hlačama za posao ili jer ste imali loš dan kojeg samo nove cipele mogu popraviti.

Prakticirajte ovu naviku neko vrijeme i vidjet ćete koliko stvari postoji bez kojih ipak možete. Na kraju svakog mjeseca, novac koji niste potrošili možete staviti na štednju ili riješiti neke dugove.

3. Jasno definirajte tjedni/mjesečni budžet

Troškovi režija su svaki mjesec gotovo isti. Ista je stvar kod hrane i potrepština za kuću. Na početku mjeseca ili kad dobijete plaću kupite sve što vam treba i odredite tjedni budžet za ostale osnovne stvari koje morate kupiti. Ostatak novca neka vam ostane na bankovnom računu, a ako ga ne potrošite do kraja mjeseca, stavite ga sa strane za one nepredvidive troškove koji vam se mogu dogoditi ili jedan dio ostavite na štednji za sljedeći godišnji odmor.

4. Aktivno utječite na troškove hrane

Troškovi prehrane su najveći mjesečni izdatak za svačiji budžet. No, i na hrani se može racionalno uštedjeti.

Npr. Za gablec na poslu, umjesto restorana (koliko god bio pristupačan cijenama) ili dostave, ponesite hranu od kuće.

Možemo uštedjeti i na odlascima na obiteljske večere u restoran (iako to "zaslužujemo! barem jedanput na mjesec). Izbacite sve grickalice, slatkiše, salame i svu ostalu prerađenu hranu.

Obično nam se to ne čini tako skupo, ali se izdaci na takve stvari tijekom mjeseca nakupe. Također, kupujmo na sniženjima. Poneke trgovine imaju sniženja i na osnovne namirnice. Ne moramo kupiti sve u jednom dućanu, nego prođimo i u nekoliko njih.

5. Mudri planiraju, stoga izplanirajte svoj godišnji odmor

Na ovogodišnjem odmoru smo previše potrošili?

Proanalizirajmo svoje troškove i pogledajmo na čemu možemo uštedjeti na sljedećem godišnjem odmoru.

Nemojmo nikako čekati kasno proljeće da isplaniramo sljedeći godišnji odmor. Rezervirajmo smještaj već ove jeseni, kada su nam daleko  veće šanse da pronađete jeftiniji, a kvalitetan smještaj. Također i avionsku kartu, ako planiramo na putovanje u inozemstvo, kupimo nekoliko mjeseci ranije.

Ne prepuštajmo se više slučajnostima, budimo mudri, pa  planirajmo. Uvjeriti ćete se i sami , kako se planiranje višestrukao isplati i financijski.Troškove koje možemo, planirajmo unaprijed i planirajmo ih u detalje jer se upravo zbog tih detalja dogodi da ne znamo kamo je “nestao” naš novac.

Uostalom, ako već sada isplaniramo sljedeći godišnji odmor, izbjeći ćemo sav onaj stres kod planiranja u zadnji tren.