Što otvoriti - obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?

Novi Zagreb - Dragi naši čitatelji, moramo istaknuti kako smo iznimno zadovoljni vašom suradnjom, podrškom, ali i pitanjima koje nam stižu svakodnevno. Na takvom vam angažmanu veliko hvala. Raspon vaših pitanja seže, od npr. kakvu tvrtku otvoriti, koja će djelatnost biti u trendu za dvije ili tri godine, pa do pitanja, kako otvoriti tvrtku u Makedoniji? Ovdje ne želimo isticati vrste pitanja već njihovu raznolikost, a i sami znate kako "glupa" pitanja ne postoje, već postoje "glupi" odgovori.

Troškovi otvaranja

Mnogo mladih poduzetnika nije niti svjesno o kojim se troškovima radi prije nego li uopće krenu baviti se biznisom, a pogotovo koliko ih taj biznis kasnije može koštati, bez obzira na promet i zaradu koju mogu ostvariti svojim planovima. Kod malih poduzetnika ti su troškovi još bitniji, jer što je manji promet i troškovi održavanja zauzimaju veći udio u ukupnom prometu. Puno njih uopće ne razmišlja o fiksnim troškovima, baveći se više razradom poslovne ideje, a sva tehnička pitanja namjeravaju riješiti usput. No, usput se ispostavi da je troškova nepredviđeno mnogo i često upravo taj financijski dio postane glavna preokupacija novog poduzetnika. Stoga je potrebno dobro planiranje i razmišljanje, te upućenost u sve detalje budućeg poslovnog pothvata i troškova koji se uz njega vežu.

Najčešće se poduzetnici odlučuju između obrta, poljoprivrednog gospodarstva, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i njegovom novijom inačicom - jednostavnim d.o.o. (j.d.o.o.).

Za početak, samo otvaranje obrta je najjeftinije i tu je trošak oko 450,00 kuna, za j.d.o.o. otvaranje košta gotovo dvostruko više - oko 800,00 kuna, dok je cijena za otvaranje d.o.o. najveća i iznosi oko 5.000,00 kuna, i 20.000,00 kuna je temeljni kapital. Dakle, u početku je za poduzetnike s manje sredstava najisplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o.

Porezi i nameti

Druga stavka o kojoj trebate razmišljati je sustav oporezivanja i PDV, prema kojem također možete zaključiti koji vas oblik poslovanja najmanje košta i nakon pokretanja biznisa. Ovdje odgovor nije jednostavan kao kod otvaranja, jer sam sustav PDV-a ovisi o mnogo faktora. Prag za ulazak u sustav Poreza na dodanu vrijednost iznosi 300.000,00 kuna. U slučaju da niste u sustavu PDV-a, Vaša usluga ili proizvod mogu na taj način biti jeftiniji za korisnika ili kupca. Iako vam možda pruža prednost u startu, ali u isto vrijeme PDV na ulaznim računima nećete moći odbijati, te će vam  predstavljati dodatni trošak u poslovanju.

Također, PDV se može plaćati po izvršenim ili naplaćenim uslugama, o čemu vam se najbolje savjetovati sa stručnom osobom. To je bitno u slučajevima kad se naplata oduži, a istovremeno morate platiti PDV, pa se događa da vam država naplaćuje PDV, pa čak i blokira račun, a da vi novac za svoju uslugu ili prodaju još niste niti vidjeli.

Oporezivanje obrta

Razlika se pojavljuje i u sustavu oporezivanja vašeg poslovanja, pa ste tako kao obrtnik, obveznici poreza na dohodak, čija se stopa oporezivanja kreće od 12 do 36 posto + prirez.

Oporezivanje tvrtki

Kod trgovačkog društva porez plaćate po osnovi Zakona o porez na dobit u iznosu od 12 posto, ako imate ostvaren promet manji od 3 000.000,00 kn, a ako imate promet veći od 3.000.000,00 kn plaćate 18 posto.

Bitno je napomenuti da kod j.d.o.o. s četvrtinom dobiti ne možete raspolagati, već tih 25 posto na kraju godine morate unijeti u zakonske rezerve sve dok ne dostignete visinu temeljnog kapitala od 20.000,00 kuna. Zakonske rezerve možete koristiti za povećanje kapitala, te za pokriće gubitaka.

Također, ako ostatak dobiti namjeravate isplatiti sami sebi ili drugim vlasnicima, plaćate još i 12 posto poreza na dohodak od kapitala i pripadajući prirez ovisno o mjestu stanovanja, što možete izbjeći u slučaju da ostalih 75 posto dobiti ne isplatite, već ih uložite u razvoj poslovanja. No, u tom slučaju dobit ne možete “keširati” već ovisite isključivo o plaći koju si odredite.

Ostale razlike obrta i tvrtki

Sljedeća stavka na koju trebate misliti kod biranja između trgovačkog društva i obrta je hoćete li se baviti obiteljskim biznisom ili ćete u poslovne poduhvate krenuti samostalno. Naime, kod obrta članovi obitelji mogu pomagati u poslu i bez prijave, dok u društvu svi koji nešto pomažu ili rade, moraju biti prijavljeni i za njih moraju biti plaćeni doprinosi i ostale obaveze.

Obrtnik je u prednosti i kod gotovog novca iz svojeg obrta s kojim može raspolagati kako hoće, dok u tvrtki tim novcem možete raspolagati isključivo za potrebe tvrtke.

Kod održavanja poslovanja postoje i nepromjenjivi, odnosno stalni troškovi, poput članarine komorama, od Obrtničke za koju se izdvaja 76 kuna do HGK gdje je minimalna članarina 42,00 kune, na što još idu razni doprinosi.

Dakle, pojedine prednosti određenog poslovnog oblika morate u startu primijeniti na posao kojim se želite baviti.

Skupo zatvaranje

Na koncu, ako se vaš poslovni pothvat izjalovi i odlučite od svega odustati, ne zaboravite da tu postoje i vrlo važne razlike. Naime, obrt možete zatvoriti u nekoliko dana i bez posebnih troškova, dok će vas zatvaranje trgovačkog društva koštati  i vremena i novaca - da bi zatvorili tvrtku, morate proći kroz dugotrajni postupak likvidacije ili stečaja na Trgovačkom sudu, koji će vas koštati najmanje 10.000,00 kuna.

Vođenje poslovnih knjiga

Na pitanje obrt ili trgovačko društvo nema jednostavnog odgovora i dosta toga ovisi o visini ukupnih prihoda koje planirate, broju zaposlenih, troškovima i drugom. Za biznis koji neće prelaziti 300.000,00 kuna pogodan je primjerice paušalni obrt, jer porez i doprinose plaćate paušalno, samo je ostvareni promet kriterij za plaćanje. Knjige koje morate voditi je samo knjiga prometa.

 Za obrt pak trebate voditi jednostavne poslovne knjige i na taj način se utvrđuje dohodak. Tu je trošak vođenja poslovnih knjiga mnogo manji nego  za tvrtke.

Dok primjerice, trgovačka društva vode poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu i na taj način se utvrđuje dobit, koja se oporezuje. Radi se o dvojnom knjigovodstvu, koje predstavlja puno pregledniji uvid u poslovanje, ali i veće troškove knjigovodstvenih usluga.

Razlike d.o.o. i j.d.o.o. gotovo da i nema osim temeljnog kapitala koji na neki način daje ozbiljnost poslu.

Zaključak

Ovo su neke najosnovnije upute, ali bi Vam u svakom slučaju preporučila da se prije otvaranja posavjetujete s nekom stručnom osobom ili knjigovodstvenim servisom, jer vam je start najbitniji.