.

nedjelja, 12. srpnja 2015.

Naselje Hrašće

Naselje Hrašće se nalazi na istočnoj strani naše gradske četvrti Novi Zagreb - zapad i čini granicu između Grada Zagreba i grada Velike Gorice.

Položaj naselja Hrašće (crvano)

Vjerujemo , kako se mnogi pitaju, od kuda Hrašću ime?

Ono ponosno i sa poštovanjem nosi ime po "hrasju" što je na ovome prostoru raslo, iz čega se dade zaključiti kako je naselje nakada bilo okruženo hrastovom šumom Prema povjesnim knjigama prvi puta se spominje 1265. godine kao zemlja harastya, gdje zagrebački Kaptol drži neke svoje posjede.

Tijekom svi stoljeća i godine hrašće se razvijalo a samim time i mjenjalo svoj izgled.Postalo je mnogo veće. Danas naše Hrašće broji otprilike 1 500 mještana, koji žive ugodno i kvalitetno uglavnom koristeći blagodati prisutne infrastrukture (plin, voda, odvodnja itd...) U posljednjih desetak pa i više godina u našem Hrašću je mnogo učinjeno i napravljeno na programu infrastrukture koja našim sumještanima uistinu čini život mnogo ljepšim. Između ostaloga, doveli smo plin, , rekonsruirali energetsku mrežu, asfaltirali ulice, izgradili mnoge staze za pješake, izgradili dva dječja igrališta za najmlađe, također izgradili i jedno polivalentno igralište, uveliko izdigli standard  nogometnog kluba i još mnoge stvari ....


Iako ulažemo mnogo napora, još uvijek nismo zadovoljni postignutim - mislimo kako možemo ali i moramo više , kako bi naše Hrašće bilo upravo onakvom kakvom smo ga zamislili - po mjeri svakog mještana.










  • DVD "Hrašće", koje zasigurno spada u jedno od najboljih društava u našoj zemlji. Društvo broji oko 250 aktivnih članovaali gotovo isto toliko (250) podupirajućih članova. Svi aktivni članovi su adekvatno educirani i operativno sposobljeni i za najzahtjevnije i najteže zadatke.
       

  • NK "Hrašće" Klub je osnovan 1953. godine pod imenom NK Bratstvo Hrašće. Tijekom godina je nekoliko puta mijenjao ime i još se zvao Promil i Dragovoljac. Od 2004. godine nosi ime NK Hrašće. Lani se (sezona 2013./2014.)  natjecao u 3. Zagrebačkoj ligi.
  • Udruga "Mokra braća Hrašćanska" Udruga gaji i baštini stare običaje, navade i tradiciju u Turopolju. 
  • Udruga L : C : H  Labavi Centar Hrašće, gaji kulturno povjesnu tradiciju, a njeni članovi (prema statutu!) su nestranački članovi.
  • Podružnica Umirovljenika "Hrašće"




Blizu sela Odre, na istočnoj strani, osnovano je veliko selo Hrašće sa svojim , poznato po drvenim turopljskim drvenim kućama, Uglavnom poredanih uz cestu (nizni tip naselja). Po šematizmu zagrebačke biskupije 1909. godine Hrašće broji 636 Katolika i 3 Židova. U starim pismima razno je posano ime Hrašća: Hrascga, Hrasthya, Hrastya, Hrasche. Selo nosi ime po hrašću, koje je ovdje nekada raslo na velikim površinama. Otuda možemo zaključiti, da je to selo nekoč stajalo u hrastovoj šumi. Prvi put se ime tog sela spominje godine 1265. i to kao zemlja „Harastya". I kaptol zagrebački držao je na početku 14. stoljeća neke posjede u Hrašću, koje je darovao svećeniku Dionizu, svom notaru. Ovaj je god. 1327, taj svoj posjed u Hrašću zamijenio sa gospođom Srebrenom, udovicom Matije sina Radoša Turopoljca i sinom njezinim Gurenom te bratom Matejom za njihov posjed Petrovac pod Medvedgradom. 

Novo presložena drvena kuća
kakvih je nekada bilo puno Turopolje.

Godine 1331. pak je isti svećenik Dionizij prodao za šest maraka dio svog posjeda u Hrašću, Petku sinu Vidomira sina Čadonje i Stjepanu sinu Marka sina Radostečeva. Ta zemlja prostirala se dužinom između Odre i Gliboke (Mlake), a širinom između zemalja želinskih i zemalja spomenutog Petka i njegove obitelji. Jedan dio hrašćanskih zemalja spadao je i pod stari grad Želin, koji je tada bio u kraljevskom posjedu. Godine 1387. darovao je kralj Sigismund posjede želinske u Hrašću i Petrovini, u zagrebačkoj općini . Od toga vremena držala je zagrebačka općina posjede u Hrašću i Petrovini, i tako došla u susjedtstvo s turopoljskom općinom . Budući da po svoj prilici rečeni svećenik Dionizij nije bio Turopoljac, Turopoljci su u posjed Hrašća došli 1327. i kasnije 1331. Od tog vremena pak sve do polovine 15. stoljeća nemam gotovo nikakvih osobitih zapisa o turopoljskom Hrašću. Spominje se doista ime toga sela, ali bez osobitih događaja. Godine 1459. spominje se popis crkvene desetine na nekoliko imena hrašćanskih žitelja, za koje ali ne možemo reći, da li su spadali pod Turopolje ili pod Zagreb. Pouzdanije vijesti imamo iz godine 1461. Te se godine spominju plemeniti Turopoljci u Hrašću: Jakov sin Tome sina Kunićeva, Toma sin Kuše kćeri Jurja sine Petkova, Petar sin Margarete kćeri rečenog Jurja Petkova, Ivan i Pavao sinovi Ursule kćeri spomenute Margarete i Juraj sin Nikole Lubnića, koji su neke dijelove zemlje prodali Marku sinu Vrbana, sina Koskova. Taj se Marko već tada zove po svom djedu „Kosku“ Kosković. Ova porodica, koja potječe od roda Koskuta (1226.), kasnije je vrlo mnogobrojna u Hrašću. Godine 1464. kupili su Antun i Pavao, sinovi Marka Koska zemlju Dubravu od Tome sina Valentina iz Lužja. Godine 1466. spominju se ove turopoljske porodice u Hrašću: Škrilec i Kosković. Škrilci su izumrli smrću Pavla Škrilca. 

Početkom 16. stoljeća u Hrašću se nalazi samo jedna plemićka turopoljska porodica, i to je Kosković, koja je bila prilično zastupljena. Godine 1600. nalazimo u Hrašću osim Koskovića još i porodice Pevec, Vitković, Kokotović i Sedmak, a godine 1602. i porodicu Macedurić. U Hrašću imala je tada imanja i plemićka porodica Cvetašin-Hranilović, koja nije spadala među turopoljske porodice. Juraj Cvetašin-Hranilović i njegova žena Jelena učinili su Turopoljcima velike usluge. Zbog toga je turopoljska općina na svom velikom imanju u Velikoj Gorici 16. ožujka 1605. dozvolila, da Cvjetašin može svoje svinje hraniti u turopoljskim šumama, te sjeći drvo za gradnju kuće i krova. Ali za to je i on bio obvezan plaćati sve poreze općini poput ostalih Turopoljaca. Tako je i imanje Cvjetašinovo došlo u turopoljsku općinu, i već godine 1612. zapisana je u knjigu plaćanja poreza. 

Godine 1625. izumiru u Hrašću porodice Sedmak i Kokotović čim se pojavljuju Franetići, a godine 1632. i Cari. 1667. bilo je u Hrašću 16 plemićkih turopoljskih kuća. U bavarski rat godine 1747. pošlo je iz Hrašća 5, a u sedmogodišnji godine 1758. 3 momka. Popis kuća turopoljskih od godine 1773. pokazuje da je u Hrašću 25 kuća, među kojima su bile i kuće kmetova Petra Škrlca. Najopsežniji popis plemića u Hrašću pod konac 18. stoljeća jest onaj iz godine 1782. Taj popis spominje ova plemićka imena: Sabolić, Halovanjec, Busak, Grgurić. Krajačić, Medven, Kolarić, Kos, Arbanas, Škvorc, Višković, Devunić, Noršić, Križanić, Pevec, Franetić i Šurmanović. Iste plemiće i još plemenitu porodicu Cvetković navodi popis Turopolja od godine 1796. Ustanku protiv Francuza 1809. pridružuje se četvero muškaraca iz Hrašća.







 Trg Jurja Muliha 8, Hrašće Turopoljsko
telefon:
e-pošta: mo_hrasce@zagreb.hr







Članovi Vijeća Mjesnog odbora dežuraju u prostoru mjesne samouprave, Trg Jurja Muliha 8, utorkom od 19:00 do 20:00.