Novi Zagreb - Odmah u početku naše suradnje, drage moje Novozagrepčanke i
Novozagrepčanci imam potrebu, skrenuti pozornost na naš odnos prema vlastitom
novcu.
Mišljenja sam kako zapravo svi naši materijalni (dijelom i
životni problemi!) upravo tu započinju.
Naime i dok su nas kroz život i školu učili (čast izuzetcima!?)
sve o biljnim stanicama, sinuse i kosinuse, te na kojoj visini raste kukuruz u
Peru i sl. Uglavnom pasivno znanje. Nitko na veliku žalost (još ni danas!?) ne upućuje
pozornost edukacije o novcu, ali i o svemu onome što se oko njega zbiva -
bankarstvo, poduzetništvo, investiranje itd...
Na žalost sve naše financijske odluke i aktivnosti imaju direktan
utjecaja na naše financijsko zdravlje (ali i kvalitetu života, nas samih , no i
naših bližnjih!?) u sadašnjosti, i budućnosti.
Vrlo često smo vođeni nekim uobičajenim pravilima poput – ne
kupuj nekretninu ili automobil čija vrijednost prelazi određeni broj godišnjih
dohodaka obitelji.
Također, kako u pravilu možemo i moramo uštedjeti 10 posto
mjesečnog dohotka još jedno je bezvremensko i provjereno pravilo. Budućnost je
neizvjesna, a osobna financijska likvidnost u pojedinim trenucima jedna je od
poželjnijih karakteristika naših sugrađana.
Bez obzira na to što većina naših sugrađana smatra da su njihove
osobne financije na zdravim temeljima, preispitajmo još jednom pet osnovnih
postulata financijskog zdravlja, a za one najustrajnije – dugoročnog
prosperiteta.
1. Što je to imovinska
vrijednost i kako planirati budžet
Novac odlazi i dolazi.
Za nas Novozagrebčanki i Novozagrebčanaca, (ne)razumijevanje
osobnih financija svodi se upravo na to. Vrlo bitna početna točka svakog našeg
sugrađana jest da zna svoju neto imovinsku vrijednost, a to je - razliku između
vrijednosti ukupne imovine i ukupnih obaveza.
Da bi uspješno izračunali
vlastitu neto imovinsku vrijednost, moramo biti svjesni - kako kod samog
izračuna, je bitna tržišna vrijednost imovine, a NE cijena koju smo platili za
nju.
Da li pojedinac može imati negativnu neto imovinsku vrijednost?
Naravno.
Sjetimo se samo sviježeg
primjera - problematike švicarskog franka te nekretninskog balona u Hrvatskoj u
predrecesijskim godinama.
Cijena nekretnina drastično je pala, a kreditna obveza u
švicarskom franku enormno porasla tako da je kredit bio veći no što je sama
vrijednost nekretnine što u prijevodi znači samo jedno – više dugujemo no što
posjedujemo.
Planiranje osobnih prihoda i troškova od iznimne važnosti za sve
one koji žele biti u okviru svojih mogućnosti. Svaka potrošnja izvan okvira
mogućnosti potencira dodatno zaduživanje i nameće negativnu neto imovinsku
vrijednost.
2. Upravljanje
životnim stilom
‘Lifestyle
inflation’ je izraz koji je nastao u Americi te generira veću potrošnju s veći
osobnom dohotkom.
Istini za volju, mnogi će naši sugrađani jednostavno posegnuti
dublje u džep, naravno - ako će im osobni dohodak to omogućavati. No, s druge
pak strane, gorka istina je da mnogi pretjeruju. Uspješno poduzetništvo ili pak
vrhunska karijera ili dobro plaćeni posao mogu nas odvesti na put izrazito
uspješnih osobnih financija, ali svaka pretjerana potrošnja nas u dugom roku
osiromašuje.
Skupe kuće (ville) , stanovi, luksuzni automobili, brojne kuće
za odmor ili skupocjena putovanja samo su neki od primjera kako rpretjerana
potrošnja vrlo često završava negativnom neto imovinskom vrijednošću.
3. Razlikovanje
potreba i želja
Svakako
je potrebno u gotovo svim slučajevima razlučiti sa mnogo pažnje potrebno i
poželjno.
Potrebe su osnovne stvari bez
kojih ne možemo živjeti - dok su želje u većini slučajeva objekti naše požude.
Prehrana, stambeno pitanje, zdravstveno osiguranje primjeri su nasušna
potreba.
Luksuzni SUV za većinu sugrađana koji duboko u sebi znaju kako
si ga ne mogu ni izbliza priuštiti - nije potreba već želja.
Bez obzira na to što je u narodu općeprihvaćena uzrečica ‘samo
se jednom živi’, svaki naš sugrađan bi u svim slučajevima itekako trebao
razmišljati o budućnosti sebe i vlastite djece.
4. Štednja je
investiranje, i zato treba započeti što prije
Nebrojeno
puta smo bili u prilici čuti - kako je vrijeme novac, a to još uvijek velika
većina naših sufrađana - to ne razumijemo.
Klasična bankovna štednja u obliku oročenog depozita izvrsna je
stvar ako je riječ o ‘crnom fondu’. Bez obzira na to što su kamatne stope u
Hrvatskoj i svijetu ovih dana toliko niske, dio novca je uvijek potrebno imati
u obliku brzo raspoloživog bezrizičnog bankovnog depozita ili udjela u najmanje
rizičnom tipu investicijskih fondova – novčanom investicijskom fondu.
Sve ostalo potrebno je investirati na dugi rok. Posao
profesionalnih burzovnih mešetara nikako se ne preporučuje da radite samostalno
već njima prepustite teži dio posla.
U Republici Hrvatskoj, udjeli u raznim tipovima investicijskih
fondova mogu se kupiti jednostavnim klikom miša. Netko tko želi biti milijunaš
nakon 40 godina može to postati već s uplatama od 500 kuna mjesečno uz
prosječan godišnji prinos od 6 posto. Kroz period od četrdeset godina u neki od
investicijskih fondova uplatimo 240.000 kuna dok na kraju razdoblja zapravo
raspolažemo iznosom od milijun kuna. Netko tko za 15 godina želi postati
milijunaš uz isti prosječni godišnji prinos morat će mjesečno izdvajati 3.500
kuna te uplatiti ukupno čak 630.000 kuna.
Uistinu, vrijeme je novac.
Mlađim sugrađanima preporučuje se odabir nekog od kvalitetno
upravljanih investicijskih fondova.
5. Izdvojite "crni fond" i redovito ga održavajte
Novac
namijenjen za izvanredne troškove nikako ne bi smio biti investiran na dugi rok
niti bilo kako ugrožen rizikom.
Klasični bezrizični bankovni oročeni depozit ili novčani
investicijski fond u kojem se do novca može doći bilo kada, idealan je izbor.
Preporuka je da iznos bude usklađen sa životnim potrebama za šest do dvanaest
mjeseci u slučaju gubitka radnog mjesta, neplaniranih životnih troškova i
drugih nepredvidivih situacija. ‘Crni fond’ nikako ne bi smio biti prevelik jer
neinvestiran novac koji beskorisno stoji na računu ne ide vam u korist i
predstavlja ogroman oportunitetni trošak.
Za
neke naše sugrađane - financije vrlo je teško dovesti u red budući da ne
raspolažu potrebnim znanjem ili koriste impulzivnu kupnju.
Na sreću, kada se jednom počnu
pridržavati predloženih pravila, sve ide svojim tijekom.
No,
u riječniku financijski obrazovanog zapadnjaka često ćete naići na sljedeće – ‘Bogati
i imućni će biti još imućniji jer žive ispod svojih mogućnosti dok će oni manje
imućni, na žalost, biti još siromašniji jer žive iznad svojih mogućnosti’.
Slažete
li se?
Nema komentara:
Objavi komentar