Kajzerica - Danas smo posjetili IV. Gimnaziju (jezičnu) kako bi saznali nešto više o ovoj jedinoj jezičnoj gimnaziji, sa naše strane Save, osim suhih vijesti, statistika..., koje možemo pročitati novinama, vidjeti na TV ili pak stručnoj literaturi.
Odmah na početku ove plahe priče, moramo istaknuti, kako nas je ugodno iznenadila susretljivost, kako ljudi koji rade na "porti" ulazu gimnazije, profesora koje smo susreli i sa njima kratko porazgovarali, do ravnatelja, koji nas je svesrdno ugostio, želeći nam onako spontano, sa skromnom dozom ponosa, približiti povijest, sadašnjost i budućnost ove gimnazije, iza koje stoji bogata tradicija ali i kvalitetni i priznati suvremeni pedagoški rezultati.
 |
| Boris Štimac prof. ravnatelj IV. gimnazije |
- VI. Gimnazija je osnovana 1934. godine, sada je 82. godina - 7. studenoga će biti službeni , 82. rođendan.
Osnovana je kao muška Realna gimnazija. U početku je bila smještena u ulici Izidora Kršnjavoga, tamo u jednom krilu Muzeja Mimara. No, ono što je na neki način obilježilo rad gimnazije, to su stvarno česte selidbe.
1934. godine je bila u sklopu II. gimnazije u tom krilu Muzeja Mimara, gdje je danas O.Š. Izidor Kršnjavi. Nakon toga, kako je započeo II. svjetski rat, preseljena je u današnju Križanićevu. Jedno vrijeme bila, na mjestu gdje je zgrada Sveučilišta, to je danas Pravni Fakultet. I onda se preselila baš u Mimaru, u centralni dio gdje je prostor djelila sa I. gimnazijom. Tu je boravila zapravo, najdulje vrijeme u toj zgradi.
1977/78, gimnazije su prestale postojati i pojavili su se "Centri usmijernog obrazovanja" po onoj Šuvarovoj reformi, tako da u tom razdoblju od 1977. godine do 1989. godine zapravo nije bila IV. gimnazija, nego su i I. i IV. gimnazija bile zajedno sa upravnom i birotehničkom školom ujedinjene u tkz. CUP (Centtar za upravu i pravosuđe).
1989. godine, čini mi se , škola je morala iseliti iz prostora, današnjeg Muzeja Mimara, upravo zato što je Grad dao zgradu Muzeju na korištenje i par godina je bila raseljena škola, na više lokacija, po gradu dok se nije dovršila nova zgrada u naselju Utrine. 1991. godine su i I. i IV. gimnazija skupa uselile, ponovno su bile skupa.
Kroz povijest su jako bile vezene te dvije gimnazije, tako da je puno profesora radilo i u jednoj i u drugoj gimnaziji, a i danas imamo nekoliko profesora, koji rade i kod nas i u I. prvoj gimnaziji. Tako da su od 1992. godine, zapravo, te dvije škole radile u naselju Utrine. Jedna bi radila u prijepodnevnom turnusu, a druga u poslije podnevnom. Slijedeći tjedan obratno i tako je trajalo do 2014. godine, kada je Grad izgradio ovaj novi kompleks na Kajzerici, gdje je uz nas i vrtić i osnovna škola.
Tako se IV. gimnazija preselila na Kajzericu, sada ima prostor koji ne dijeli sa nikim. Dakle, sada ima svoj prostor pa se nekako nadamo da ćemo tu i ostati. Ovaj prostor je dobro opremljen i uvjeti za rad su sada dobri. Sve učionice su suvremeno opremljene računalima. Sva računala su spojena na Internet. U svim učionicama su projektori, moderna nastavna sredstva sa kojima radimo, pametne ploče su u svim učionicama. Uveli smo ove godine e-dnevnik, tako da pokušavamo i u tom smislu nekako održati korak sa tim novom pristupom što se tiče tehničkog djela.
Danas IV. gimnazija, iako je u početku bila Realna muška gimnazija, danas je jezična gimnazija i većinom imamo učenice, otprilike 75% su djevojke, a 25% su dečki. Ove godine imamo oko 540 učenika, 21. razred, otprilike 55. profesora. Sveukupno nas je zaposlenih, oko 70.
Ono što je na neki način, posebno za IV. gimnaziju- to je jedina gimnazija i Hrvatskoj u kojoj se dvojezična nastava odvija na čak tri jezika. Znači imamo, jedan program dvojezične nastave na engleskom jeziku, program dvojezične nastave na njemačkom jeziku i program dvojezične nastave na francuskom jeziku.
Tako da , naša djeca uče jako puno jezika, puno sati u tjednu je posvećeno učenju jezika i onda shodno tome su i rezultati u tom području jako dobri.
Naime, rezultati na Državnoj maturi iz jezika i stranih i hrvatskog su sjajni. Evo, npr. prošle godine imamo Državne prvakinje iz francuskog i njemačkog jezika, II. mjesto na Državnom natjecanju iz engleskog jezika.. Tako da svake godine na tim Državnim natjecanjima, naši učenici postignu vrlo, vrlo lijepe i zapažene rezultate.
Ono što je još na neki način važno i na što mi polažemo iznimno mnogo pozornosti je da naši učenici te jezike imaju priliku praktično govoriti u mjestima (gradovima, državama..) gdje se ti jezici stvarno govore. Tako da imamo mnogo međunarodnih suradnji. Dakle, imamo međunarodnu suradnju sa jednom školom sa Floride, to je Clearwater Central Catholic High School. Održavamo vrlo plodnu suradnju sa školom iz Pečuha, to je Hrvatska škola Miroslav Krleža. Također održavamo kvalitetnu suradnju sa školom iz Franscuske iz Normandije i održavamo u principu svake godine suradnju sa školom iz Njemačke, ali tu nemamo neki kontinuitet sa jednom školom već ovisno o tome, kako dogovorimo suradnju. Pokušavamo, da svake godine naši učenici odu na jednu razmjenu u Njemačku. To je prije dvije godine bila škola iz
Stuttgarta, a prošle godine je bila škola iz Kölna, a za ovu godinu ćemo vidjeti.
Dakle, za sve jezike pokušavamo na neki način učenicima pružiti priliku da odu u područje gdje se taj jezik govori, kako bi vidjeli kakva je kultura, kako se ivi u tom području.
- To su sve dugoročne suradnje ?
- Da Floridom traje suradnja petnaestak godina, da Pečuhom, više od devetnaest godina, da Francuskom je ovo sada peta godina, da surađujemo, ali suradnja sa Francuskom će vjerovatno, također biti dugotrajna i ona se razvija, jer su nam upravoi iz Francuske gimnazije na svoju inicijativu ponudili da nakoliko naših učenica dođe na dva mjeseca u Francusku. Da jednostavno tamo pohađaju školu, budu na razmjeni i da na taj način još bolje nauče jezik. Da se također upoznaju sa francuskim školskim sustavom. Iskreno mislim kako je to za naše učenike jako važno i vrijedno.
- Postoje li kakve, van nastavne aktivnosti unutar gimnazije?
- U gimnaziji zaista postoje mnoge raznolike aktivnost. Spomenuti ću samo neke. Održava se debatni klub, dramske grupe, postoji pjevački zbor, školski sportski klub, umjetnička grupa ... To je nešto što je manje više okosnica, što svake godine organiziramo i održavamo. Pojavi se od vremena do vremena npr. klub čuvara prirode, volonterski klub itd... No, to ovisi najviše o interesu učenika.
- Koji su planovi u budućnost?
- Naši planovi za budućnost su da svakako budemo još bolja škola, dale mislimo da ovo što radimo dobro i za naše učenike važno i da učenici to prepoznaju. No, ono što bismo željeli je , naravno uvijek u skladu s programom kojeg će propisati Ministarstvo, ali dati im mogućnost da što više u praksi rade ono što znaju i da kroz praksu uče.
Voljeli bismo ih stvarno, što više osloboditi, tog mnoštva činjenica, koje oni moraju učiti, a željeli bismo da jednostavno ono što nauče mogu primjeniti u praktičnom životu. To je ono što pokušavamo mi i kroz te međunarodne suradnje, kontakte sa drugim školama.. No, isto tako bi željeli da učenici u svim područjima jednostavno, ono što ovdje rade, da to mogu poslije primjeniti a da način učenja bude takav da im bude interesantan, kako bi lakše shvaćali i povezivali ono o čemu se, priča i zapravo radi.
jer naši učenici, većinom odlaze na Filozofski fakultet, to je jasno sa obzirom da je gimnazija jezična. Međutim imamo naših učenika i na medicini, FER-u, na PMF-u , na fizici, matematici itd... Dakle želimo, bez obzira što je gimnazija jezična, pružiti mogućnost kako bi učenici nakon izlaska iz naše škole sami birali nono što žele, ali da taj izbor ne bude - sužen. Nego da uistinu budu u mogućnosti odabrati ono što njih stvarno interesira.
- Kakav je interes za upis u vašu gimnaziju?
- Interes za upis je dobar, čak bih rekao - jako dobar. Mi smo na ovom području jedina jezična gimnazija, znači na području Novog Zagreba. U zagrebu su još dvije jezične gimnazije. Jedna je XVI. gimnazija u Križanićevoj i jedna je XVIII. gimnazija na Šalati. Interes je stvarno prilično veliki, tako da nam se od zainteresiranih, ono što mi možemo vidjeti na stranicama za upise, javi po 600 do 700 učenika. Nisu svi odabrali našu školu kao prvi izbor, ali zainteresiranih ima po 700. i više. dok mi po pravilu primamo 130 do 140 učenika godišnje.
U većini slučajeva nemamo nikakvih problema u upisa. Upisuju nam se dobra djeca, to su većinom sve odlikaši. Ne moraju nužno biti 5,0, ali su zapravo učenici koji su u svojim osnovnim školama bili odlični učenici i oni su jako dobri i ovdje.
Osnovana je kao muška Realna gimnazija. U početku je bila smještena u ulici Izidora Kršnjavoga, tamo u jednom krilu Muzeja Mimara. No, ono što je na neki način obilježilo rad gimnazije, to su stvarno česte selidbe.
1934. godine je bila u sklopu II. gimnazije u tom krilu Muzeja Mimara, gdje je danas O.Š. Izidor Kršnjavi. Nakon toga, kako je započeo II. svjetski rat, preseljena je u današnju Križanićevu. Jedno vrijeme bila, na mjestu gdje je zgrada Sveučilišta, to je danas Pravni Fakultet. I onda se preselila baš u Mimaru, u centralni dio gdje je prostor djelila sa I. gimnazijom. Tu je boravila zapravo, najdulje vrijeme u toj zgradi.
1977/78, gimnazije su prestale postojati i pojavili su se "Centri usmijernog obrazovanja" po onoj Šuvarovoj reformi, tako da u tom razdoblju od 1977. godine do 1989. godine zapravo nije bila IV. gimnazija, nego su i I. i IV. gimnazija bile zajedno sa upravnom i birotehničkom školom ujedinjene u tkz. CUP (Centtar za upravu i pravosuđe).
1989. godine, čini mi se , škola je morala iseliti iz prostora, današnjeg Muzeja Mimara, upravo zato što je Grad dao zgradu Muzeju na korištenje i par godina je bila raseljena škola, na više lokacija, po gradu dok se nije dovršila nova zgrada u naselju Utrine. 1991. godine su i I. i IV. gimnazija skupa uselile, ponovno su bile skupa.
Kroz povijest su jako bile vezene te dvije gimnazije, tako da je puno profesora radilo i u jednoj i u drugoj gimnaziji, a i danas imamo nekoliko profesora, koji rade i kod nas i u I. prvoj gimnaziji. Tako da su od 1992. godine, zapravo, te dvije škole radile u naselju Utrine. Jedna bi radila u prijepodnevnom turnusu, a druga u poslije podnevnom. Slijedeći tjedan obratno i tako je trajalo do 2014. godine, kada je Grad izgradio ovaj novi kompleks na Kajzerici, gdje je uz nas i vrtić i osnovna škola.
Tako se IV. gimnazija preselila na Kajzericu, sada ima prostor koji ne dijeli sa nikim. Dakle, sada ima svoj prostor pa se nekako nadamo da ćemo tu i ostati. Ovaj prostor je dobro opremljen i uvjeti za rad su sada dobri. Sve učionice su suvremeno opremljene računalima. Sva računala su spojena na Internet. U svim učionicama su projektori, moderna nastavna sredstva sa kojima radimo, pametne ploče su u svim učionicama. Uveli smo ove godine e-dnevnik, tako da pokušavamo i u tom smislu nekako održati korak sa tim novom pristupom što se tiče tehničkog djela.
Danas IV. gimnazija, iako je u početku bila Realna muška gimnazija, danas je jezična gimnazija i većinom imamo učenice, otprilike 75% su djevojke, a 25% su dečki. Ove godine imamo oko 540 učenika, 21. razred, otprilike 55. profesora. Sveukupno nas je zaposlenih, oko 70.
Ono što je na neki način, posebno za IV. gimnaziju- to je jedina gimnazija i Hrvatskoj u kojoj se dvojezična nastava odvija na čak tri jezika. Znači imamo, jedan program dvojezične nastave na engleskom jeziku, program dvojezične nastave na njemačkom jeziku i program dvojezične nastave na francuskom jeziku.
Tako da , naša djeca uče jako puno jezika, puno sati u tjednu je posvećeno učenju jezika i onda shodno tome su i rezultati u tom području jako dobri.
Naime, rezultati na Državnoj maturi iz jezika i stranih i hrvatskog su sjajni. Evo, npr. prošle godine imamo Državne prvakinje iz francuskog i njemačkog jezika, II. mjesto na Državnom natjecanju iz engleskog jezika.. Tako da svake godine na tim Državnim natjecanjima, naši učenici postignu vrlo, vrlo lijepe i zapažene rezultate.
Ono što je još na neki način važno i na što mi polažemo iznimno mnogo pozornosti je da naši učenici te jezike imaju priliku praktično govoriti u mjestima (gradovima, državama..) gdje se ti jezici stvarno govore. Tako da imamo mnogo međunarodnih suradnji. Dakle, imamo međunarodnu suradnju sa jednom školom sa Floride, to je Clearwater Central Catholic High School. Održavamo vrlo plodnu suradnju sa školom iz Pečuha, to je Hrvatska škola Miroslav Krleža. Također održavamo kvalitetnu suradnju sa školom iz Franscuske iz Normandije i održavamo u principu svake godine suradnju sa školom iz Njemačke, ali tu nemamo neki kontinuitet sa jednom školom već ovisno o tome, kako dogovorimo suradnju. Pokušavamo, da svake godine naši učenici odu na jednu razmjenu u Njemačku. To je prije dvije godine bila škola iz
Stuttgarta, a prošle godine je bila škola iz Kölna, a za ovu godinu ćemo vidjeti.
Dakle, za sve jezike pokušavamo na neki način učenicima pružiti priliku da odu u područje gdje se taj jezik govori, kako bi vidjeli kakva je kultura, kako se ivi u tom području.
- To su sve dugoročne suradnje ?
- Da Floridom traje suradnja petnaestak godina, da Pečuhom, više od devetnaest godina, da Francuskom je ovo sada peta godina, da surađujemo, ali suradnja sa Francuskom će vjerovatno, također biti dugotrajna i ona se razvija, jer su nam upravoi iz Francuske gimnazije na svoju inicijativu ponudili da nakoliko naših učenica dođe na dva mjeseca u Francusku. Da jednostavno tamo pohađaju školu, budu na razmjeni i da na taj način još bolje nauče jezik. Da se također upoznaju sa francuskim školskim sustavom. Iskreno mislim kako je to za naše učenike jako važno i vrijedno.
- Postoje li kakve, van nastavne aktivnosti unutar gimnazije?
- U gimnaziji zaista postoje mnoge raznolike aktivnost. Spomenuti ću samo neke. Održava se debatni klub, dramske grupe, postoji pjevački zbor, školski sportski klub, umjetnička grupa ... To je nešto što je manje više okosnica, što svake godine organiziramo i održavamo. Pojavi se od vremena do vremena npr. klub čuvara prirode, volonterski klub itd... No, to ovisi najviše o interesu učenika.
- Koji su planovi u budućnost?
- Naši planovi za budućnost su da svakako budemo još bolja škola, dale mislimo da ovo što radimo dobro i za naše učenike važno i da učenici to prepoznaju. No, ono što bismo željeli je , naravno uvijek u skladu s programom kojeg će propisati Ministarstvo, ali dati im mogućnost da što više u praksi rade ono što znaju i da kroz praksu uče.
Voljeli bismo ih stvarno, što više osloboditi, tog mnoštva činjenica, koje oni moraju učiti, a željeli bismo da jednostavno ono što nauče mogu primjeniti u praktičnom životu. To je ono što pokušavamo mi i kroz te međunarodne suradnje, kontakte sa drugim školama.. No, isto tako bi željeli da učenici u svim područjima jednostavno, ono što ovdje rade, da to mogu poslije primjeniti a da način učenja bude takav da im bude interesantan, kako bi lakše shvaćali i povezivali ono o čemu se, priča i zapravo radi.
jer naši učenici, većinom odlaze na Filozofski fakultet, to je jasno sa obzirom da je gimnazija jezična. Međutim imamo naših učenika i na medicini, FER-u, na PMF-u , na fizici, matematici itd... Dakle želimo, bez obzira što je gimnazija jezična, pružiti mogućnost kako bi učenici nakon izlaska iz naše škole sami birali nono što žele, ali da taj izbor ne bude - sužen. Nego da uistinu budu u mogućnosti odabrati ono što njih stvarno interesira.
- Kakav je interes za upis u vašu gimnaziju?
- Interes za upis je dobar, čak bih rekao - jako dobar. Mi smo na ovom području jedina jezična gimnazija, znači na području Novog Zagreba. U zagrebu su još dvije jezične gimnazije. Jedna je XVI. gimnazija u Križanićevoj i jedna je XVIII. gimnazija na Šalati. Interes je stvarno prilično veliki, tako da nam se od zainteresiranih, ono što mi možemo vidjeti na stranicama za upise, javi po 600 do 700 učenika. Nisu svi odabrali našu školu kao prvi izbor, ali zainteresiranih ima po 700. i više. dok mi po pravilu primamo 130 do 140 učenika godišnje.
U većini slučajeva nemamo nikakvih problema u upisa. Upisuju nam se dobra djeca, to su većinom sve odlikaši. Ne moraju nužno biti 5,0, ali su zapravo učenici koji su u svojim osnovnim školama bili odlični učenici i oni su jako dobri i ovdje.
Nema komentara:
Objavi komentar