I ovoga puta dobili smo jedno zanimljivo pitanjem a koje
možda muči danas mnoge poduzetnike. Pitanje se odnosi na zapošljavanje osobe
koja je već u rednom odnosu kod jednog poslodavca.
Šaljite nam i dalje Vaša pitanja na poduzetnik.vlado@gmail.com
Pitanje:
Tvrtka
ima
potrebu, zbog povećanog obima
poslova, privremeno
da primi jednog zaposlenika na određeni broj sati dnevno. Iako je pokušala nije uspjela putem natječaja zaposliti jednog zaposlenika na određeni broj sati dnevno (1 do 3 sata) pa je obavila razgovor s osobom koja već radi u drugoj tvrtki. Može li zaposlenik koji već radi u drugoj tvrtki s punim radnim vremenom dodatno raditi u drugoj tvrtki i na koji način se to može ostvariti, a da bude u skladu sa zakonom. Može li to biti radni odnos na nekoliko sati dnevno – rad na određeno vrijeme (1 do 3 sata dnevno), ugovor o djelu ili na neki drugi način?
Odgovor:
Člankom 61. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, u daljnjem tekstu: ZOR) propisano je da puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno (ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno
radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno), ali i da radnik koji radi u punom radnom vremenu
može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno (što iznosi najviše 1,6 sati dnevno), odnosno
do 180 sati godišnje, pod uvjetom da je poslodavac s kojim je radnik već prethodno sklopio ugovor o radu radniku za takav rad dao pisanu
suglasnost.
Člankom 62. ZOR-a ista je mogućnost propisana i za radnike koji rade s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca na način da i takav radnik može sklopiti
ugovor o radu s
drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno i u tom slučaju mora imati suglasnost svih svojih
poslodavaca.
Za sklapanje ugovora
o dopunskom radu moraju kumulativno
biti
ispunjeni sljedeći
uvjeti:
- da radnik već ima sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme, odnosno da radnik ima sklopljen ugovor o radu s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca i da
zbroj nepunog radnog vremena
sa svih prijava mora iznositi puno radno vrijeme
- da takav ugovor može
sklopiti
drugi
poslodavac
- da je takav ugovor vremenski ograničen (na
8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje)
- da je za sklapanje takvog ugovora potrebna pisana suglasnost poslodavca kod kojeg radnik radi s punim radnim vremenom odnosno
svih poslodavaca kod kojih radi s nepunim radnim vremenom, jer bi isti u protivnom mogao biti obuhvaćen i institutom
zakonske
zabrane tržišnog natjecanja s poslodavcem.
U skladu s navedenim, s radnikom zaposlenim s punim radnim vremenom kod drugog
poslodavca može se sklopiti ugovor o dopunskom radu na najviše 1 sat i 36 minuta
dnevno, uz suglasnost prvog poslodavca.
Pri popunjavanju/uspostavljanju prijave na osiguranje (M-1P/eM-1P) posebnu pozornost skrećemo na popunjavanje obilježja: radno vrijeme – najviše 1,6 (1 sat 36 minuta) te
obilježja ugovor o radu sklopljen na: u kojem u papirnatoj prijavi treba upisati „dopunski rad“ te zaokružiti odgovarajuću opciju odnosno
u e-prijavi odabrati odgovarajuću opciju
(čl.
61. st. 3. ZOR, rad s nepunim radnim vremenom s određenim/neodređenim radnim vremenom).
Hrvatski zavod
za
mirovinsko
osiguranje –
Središnja Služba
Odjel za odnose s javnošću
Odgovor:
Važećim
odredbama Zakona o radu („Narodne novine “, broj 93/14) uvedena je novina u
odnosu na mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu radnika koji već radi u
punom radnom vremenu.
Sukladno
odredbi članka 61. stavka 3. Zakona o radu radnik koji radi u punom radnom
vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od
osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, ako poslodavac kod
kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu izda tom radniku pisanu suglasnost.
Dakle, za mogućnost dodatnog rada radnik mora prethodno pribaviti pisanu
suglasnost svojeg poslodavaca, a zatim i sklopiti ugovor o radu s drugim
poslodavcem.
Građani
mogu sklapati ugovore obveznog prava (npr. ugovor o djelu), neovisno o tome
nalaze li se već u radnom odnosu, u statusu studenta, u mirovini, uz uvjet da
se obavljanjem takvih poslova ne izvršava sadržaj radnog odnosa te da ti
poslovi nemaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos.
Ministarstvo rada i mirovinskog ustava
Kabinet Ministra Zagreb
Nema komentara:
Objavi komentar