 |
| g. Boris Kihak, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara |
Sv. Klara - Danas smo posjetili naselje Sv. Klara (teritorijalno najveće naselje) u Gradskoj četvrti Novi Zagreb / zapad i g. Borisa Kihak, predsjednika Vijeća Mjesnog odbora g. Klara.
- Izuzetno sam radostan što mi se pružila prilika ugostiti vas u ime svih Klarinjanki i Klarinjana. Osjećam kako ste odlično pripremili za ovaj naš razgovor. Da, Sv. Klara je doista teritorijalno najveće naselje u Gradskoj četvrti Novi Zagreb / zapad. Kako je teritorijalno najveće naselje, isto tako je bilo u svojoj bližoj povijesti, naselje sa najviše ne riješenih problema. No, nekako uz rad, isprva Udruge građana "Sv. Klara" a potom i Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara, uspjeli smo naše naselje učiniti manje / više ugodnim za živjeti. Naravno kako se i sada susrećemo sa mnogim problemima i izazovima, ali svojim znanjem , upornošću, radom Vijeća Mjesnog odbora, koji nije opterećen strančarenjem, rješavamo sve što je u našoj moći, a dodao bih - ponekad i više.
Kao što znate, naselje Sv. Klara broji otprilike 15 000 stanovnika, iako se barata brojkom od 10 000, 12 000 , međutim sam sa bio predsjednik Popisnog centra, za vrijeme popisa stanovništva 2011. godine. Naime i tu mislim kako su ti podatci dosta netočni jer ljudi se ne žele odazvati, ili pak (iz koje kakvih razloga) nisu prijavljeni. Po tom popisu stanovništva je na kraju "ispalo" kako naše naselje Sv. Klara nema ni 9 500 mještana. Mišljenja sam kako je to daleko o stvarnog stanja, jer upisano oko 600 djece svake godine u osnovnu školu pruža sasvim drugu sigurnu brojku kako naše naselje ipak broji oko 15 000 mještana.
Sve to možemo potvrditi i kroz razne udruge, klubove, društva, podružnice koje djeluju u našem naselju. U Sv. Klari djeluje četiri kulturno umjetnička društva:
- Kulturno prosvjetno društvo - Sv. Klara
- Kulturno umjetničko društvo - Izidor
- Kulturno umjetničko društvo - Dika
- Kulturno umjetničko društvo - Marija Jurić Zagorka
- Kulturno prosvjetno društvo - Sv. Klara
- Kulturno umjetničko društvo - Izidor
- Kulturno umjetničko društvo - Dika
- Kulturno umjetničko društvo - Marija Jurić Zagorka
No, uz ova kulturno umjetnička društva djeluju i naše mažoretkinje, plesni klub . Zatim je tu i sportsko rekreacijsko društvo, koje se najviše bazira na fitnessu, na rekreaciji žena. Gotovo svakodnevno su ovdje u društvenim prostorijama marljivo vježbaju uz stručno vodstvo. Također u naselju djeluje Nogometni klub Polet, sa bogatom i dugačkom poviješću. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sv. Klara, ističe se svojim predanim radom, koji je vrlo često nagrađen i priznat, različitim priznanjima, plaketama, diplomama od šire stručne javnosti. Klub liječenih alkoholičara, svojim radom i prevencijom također ostavlja pozitivnog traga u našoj svakodnevici. Na kraju bih spomenuo i našu Podružnicu umirovljenika Sv. Klara / Čehi , ispričavajući se svim onima udrugama, klubovima ili društvima, koje sam eventualno ovog trenutka zaboravio spomenuti.
Naravno , kako se kroz ta društva, udruge ili klubove prožima veliki broj radionica, koja oni organiziraju.
Bilo je doista interesantno na skorašnjoj proslavi dana naselja Sv. Klara (11. kolovoza, Sv. Klara, koje je održano 22. - dvadesetidrugi puta - pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Gradonačelnika) gdje su članovi Podružnice umirovljenika Sv. Klara / Čehi organizirali turnir u Belotu (Beli), sa nakanom da se na taj dan svi skupa okupe u što većem broju. Bilo je zanimljivo "kibicirati" taj turnir. No, uz već spomenuti turnir, isto tako su organizirali izložbu starina, nakita , stakla. Članovi podružnice, koji ne bježe od godina, već ih mudro koriste kroz svoja iskustva, za ovu priliku su tiskali kuharicu, pod nazivom - Kaj su jeli naši stari.
Ponavljam kako je u naselju doista velika angažiranost ali i aktivnost svih. Npr. Kulturno prosvjetno društvi - Sv. Klara, koje koje uglavnom okuplja mlađe mještane. Podijeljeni u različite sekcija od onih najmlađih, starijih, pa do tamburaške sekcije, uspijevaju organizirati također i raznolike zanimljive radionice. Spomenuti ću samo jednu od posljednjih, a to je - Etno radionica.
Sama aktivnost, društvenog života, našeg naselja je odraz velikog broja mladih. Kada govorimo o toj skupini, tada moramo istaknuti , kako baš i nemaju kuda izaći osim već spomenutih udruga, klubova, društava. Alternativa su kafići ili kućni kompjuter.
Upravo je zato hvale vrijedna svaka aktivnost koju provodi udruga, klub ili društvo koje okuplja te mlade mještane.
Spomenuo bih također i Udrugu Građana Sv. Klara, koja je organizirana davno prije osnutka Mjesnih odbora. Udrugu smo osnovali, kako bi , kao pravna osoba mogli djelovati prema drugim institucijama. Ovdje želim skrenuti pozornost i podsjetiti vas, kako Mjesni odbor u svom zakonskom djelokrugu, može koristiti mogućnost tek - predlaganja. Kada bi taj Mjesno odbor bio organiziran kao nekada - Mjesne zajednice - koje u imale svoj žig (svoju pravnu osobnost) žiroračun (svoj novac, sa kojim su direktno upravljale) tada bi sam rad i rezultati tog rada bili izrazito drugačiji.
To u praksi znači, kako mi često puta u naselju vidimo kako bi neku ulicu trebalo asfaltirati, ili negdje "povući" još vodu ili kanalizaciju. No, ako za to nema "sluha" u Vijeću Gradskoj četvrti Novi Zagreb / zapad, mi to ne uspijevamo realizirati, jer mi kao Vijeće Mjesnog odbora nemamo tu moć, kako bi sami nešto odlučimo li da nekome platimo i naredimo, da te radove uradi.
Naselje Sv. Klara je još uvijek spoj urbanog i ruralnog dijela Grada Zagreba. Moram priznati , kako sve više prevladava urbani dio, jer je svim zakonskim aktima onemogućena i poljoprivreda ali i držanje stoke (krave, svinje, kokoši itd..). Gotovo sam siguran kako se u našem naselju više ne može pronaći niti jedna krava, možda se pronađe koji, tu i tamo svinjac, koji se drži za svoje potrebe.
- g. Predsjedniče, kažite nam kao naselje Sv. Klara stoji sa infrastrukturom
- Infrastrukture, nedostaje zaista mnogo. Mnogi mještani krive Grad Zagreb, za koji je osobno mislim kako baš i nije kriv za ovakvo stanje u mjeri kojem mu se pripisuje. Naime, u čestim razgovoru sa samim mještanima, želim skrenuti pozornost, da ako se ne plati komunalni doprinos (sada sa legalizacijom će vjerovatno jedan dio novca će doći iz komunalnog doprinosa) nema Grad od kuda graditi infrastrukturu, ako se nešto u taj fond ne ulaže. To znači, ako su bespravno izgrađene kuće, nitko ti na svijetu neće dovesti infrastrukturu (vodu, kanalizaciju, plin..) pred kuću a da ti nisi percipirao u ničemu, nego samo zahtijevaš. Što znači, kako svatko od nas ima svoja prava ali i obaveze. Imamo pravo zahtijevati, ali i poštivati pozitivne zakone, koji govore o komunalnoj naknadi i sl.
Kada sam kazao, nije kriv samo Grad Zagreb, mislio sam, kako nije kriv u tom dijelu za vrijeme nesretnog rada. Naime ljudi su odlazili glavom bez obzira, nije nitko od njih znao gdje naselje Sv. Klara, ali eto stjecajem okolnosti jedan veći dio ljudi je doselio u Sv. Klaru . Kad govorim o većem broju, tada mislim na 7 - 8 000, a možda i 10 000 ljudi iz svih krajeva koji su bili zahvaćeni ratom i ratnim stradanjima. Kupovali su od domicilnih mještana male komadiće zemlje, gradili su ograde na samim rubovima kupljenih parcela , što je kasnije negativno utjecalo nemogućnošću formiranja ulica sa punim profilom, kolnika i nogostupa. Naravno, kako se na takvim improviziranim ulicama nije mogla uvoditi ostala infrastruktura. Najveći izazov u rješavanju takve situacija imamo u Ulici Franje Malnara, te i odvojcima te iste ulice, također i u Posedarskoj ulici. To je onaj dio gdje gustoća naseljenosti doista velika, a još uvijek se nije izgradilo sve po pitanju infrastrukture.
Susrećemo se najrazličitijim problemima. Npr. U Horvatovom naselju, postoji dovoljna širina ulica, postoji infrastruktura (voda, odvodnja..) ali ne možemo provesti plin. Gradska plinara ne želi zbog ne riješenih imovinsko pravnih odnosa, položiti instalacije plina. Takva situacija prenosi i stvara slijedeći problem, a taj je - nemogućnost asfaltiranja ulice (bez kompletno položene infrastrukture) koja spaja dva dijela.
Iako se do sada, zaista dosta uradilo po pitanju postavljanja osnovne infrastrukture, na žalost - jedna trećina naselja je bez ikakvog priključka (voda, odvodnja, plin...) i to je veliki problem i izazov za Vijeće mjesnog odbora Sv. Klara. Takva situacija multiplicira ostale probleme poput, nedostatak asfalta u pojedinim ulicama, nogostupa, javne ulične rasvjete itd... Tu se osjeća jedno opravdano nezadovoljstvo mještana, prvenstveno zbunjenih situacijom na terenu ali i neupućenošću - kome se treba obratiti?
Mišljanja sam kako je tu osnovna uloga , kako predsjednika ali i ostalih članova (Vijećnika) Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara. Tu postoji uloga ali i odgovornost, da se mještanima pomogne. Ne mora se uvijek pomagati finacijski. No, kada mještana pomognete savjetom, te ga uputite na pravu adresu, kuda treba otići (po prilici ja već znam, ovo je šesta godina /drugi mandat/ kako sam na čelu Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara). Kroz sve ove godine skupio sam ponešto iskustva, poznanstva (koja ne ostvaruju prvenstveno neke protekcije), jer ako mještan luta od Gradskog ureda do ureda, tada tu nema puno koristi, osim izgubljenog vremena.
- g. Kihak, kakva je situacija sa javnim gradskim prijevozom
- Sv. Klara je zapravo blokirana sa sve tri strane što se tiče ulaza i izlaza prema, prema Aveniji Vječeslava Holjavca sa dvije pruge, sa ražirnom kolodvorom. Prema remetincu je isto tako blokirana prugom. Prema Botincu je blokirana veoma dinamičnim gustim prometom ulice dr.Luja Naletilića. Naravno, kako mi , kao Vijeće Mjesnog odbora Sv. Klara odnosno mještani imamo određena rješenja, kako uvesti jednosmjerni promet u neke od ulica. Time bi se osiguralo planiranje izgradnje nogostupa, a zatim bi se stekli napokon i nekakvi uvjeti za autobusnu liniju. Kad sam spomenuo, najgušći dio, odnosno Ulicu Franje Malnara i Posedarsku ulicu, zapravo ti mještani imaju do autobusne stanice oko dva (2) kilometra hoda do autobusne stanice.
 |
| Martina |
Ono što bih htjela da se promjeni je prije svega da se poveća kulturni te sportski sadržaji za naše najmlađe u našem naselju, a posebno u ako je moguće u društvenom prostoru, lokalne samouprave.
Putem do škole nedostaje nogostup! To mi je malo neshvatljivo zašto se to ne uradi.
Htjela bih viknuti, da me čuju svi nadležni : Autobusne linije zaista imaju prerjedak raspored polazaka a posebno one jutarnje! Pozivam vas da dođete te da se i sami uvjerite. Naime u 7,00 sati (autobusna stanica kod kafića Mozaik) doista, ali doista jedva (fizički) možete ući u autobus. Takav odnos nadležnih je zaista nerazuman.
Slijedeći problem na koji bi usmjerila pozornost odgovornih je - nedostatak dječjih igrališta. Djeca nemaju dječjih igrališta osim kod osnovne škole. Ima jedno malo igralište, tu gdje su izgrađene nove zgrade, no to na ovaj broj stanovništva nikako nije dovoljno.
Također bih htjela skrenuti pažnju na, kako da kažem - uređenost! Naime nedostaje malo reda. Potrebno je malo uvesti reda prvenstveno u ulicama. Dakle nebi nam trebali automobili biti parkirani po ulicama koje su dvosmjerne. Tu na žalost ne rijetko stoje parkirani automobila i često se ne može proći.
Moram priznati, kako volim naše naselje Sv Klara. Jednu od njegovih prednosti bih istaknula, to što živim u kući i zapravo živim u jednom urbanom selu, koje ima dosta svojih prednosti. Druga stvar je blizina svih dijelova grada. Čim dođete do Savskog gaja, odmah je povezanost odlična. Dakle i nama kao naselju je potrebna bolja povezanost sa gradom, sa Savskim mostom prvenstveno, poput naselja Botinec. Mišljenja sam kako u našem naselju živi jako mnogo stanovnika i tu se steče dojam kako se ne vodi briga o omjeru mještana, odnosno djece sa obzirom na stvari, koje se ne mijenjaju barem zadnjih petnajstak godina. Uzmimo na primjer vozni red autobusa, pa ćete se brzo uvjeriti. Nije normalno da je autobusni red ostao isti uz toliki porast mladih, starih ali i djece.
Na žalost u naselju Sv. Klara imamo svega 7 x 2 stanica, u smjeru grada ili naselja Čehi, gdje jedan broj linija prometuje do samih Čeha, a jedan završava u naselju Sv. Klara. Načelno su sve linija u jako rijetkih polazaka, i tu se mnogi sumještani sa pravom žale. Ovaj broj linija je zapravo - kap u moru - spram stvarnih i realnih potreba naselje. Mještani se sa pravom pitaju, kako npr. u Botincu može autobus polaziti gotovo svakih 5 minuta, a u Sv. Klari prolazi svakog pola sata ili tri četvrt sata, dok subotom i nedjeljom svakih sat i pol. Tome vrijedi dodati, kako nakon 23,00 sata, autobusnog prometa više nema. Mnogi ljudi koji su u radnom odnosu vrlo često puta ne stignu na taj posljednji autobus, a dodamo li i mlade, za koje smo već prije konstatirali kako nemaju adekvatne sadržaje u samom naselju te su prisiljeni odlaziti u neke druge dijelove grada. Kada i to imamo na umu, tada vidimo dosta nezahvalnu situaciju koja trenutna vlada našim naseljem. Naravno, kako smo kontaktirali ZET, što pismeno (traženim zahtjevima, molbama, prijedlozima ...) što usmeno, u nekim sastancima, no do današnjeg dana ništa se nije promijenilo.
- kažite nam g predjedniče,kakva je situacija sa dječjim vrtićem
- Ja sam na skorašnjoj proslavi, dana naselja Sv. Klare - Klarinje (11. kolovoza, Sv. Klara, dan kada se održava tradicionalno obilježavanja dana naselja) na kojoj se već tradicionalno svake godine pojavi i sam gradonačelnik , kao svečani gost ili njegov osobni izaslanik ( u slučaju kao i ove godine, kada je Gradonačelnik spriječen nekim drugim obavezama) sa svojim suradnicima. Kao što sam već napomenuo, na proslavi i u pozdravnom govoru sam držao u ruci papir, stalno jedan papir. Vidio sam kako svi gledaju u taj papir, rekao sam: "Vjerovatno se pitate zašto držim taj papir a ne čitam iz njega ništa, nego govorim ,iz glave" . Kako nisam htio predugo držati sve nazočne u neizvjesnosti, kazao sam : "Na ovom papiru piše, kako je za ovu godinu Grad Zagreb, odnosno Gradonačelnik osobno predložio Gradskj skupštini 700 000,00 kn za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, i izradu projektne dokumentacije, za izgradnju dječjeg vrtića u naselju Sv. Klara".
Lokacija se dosta dugo tražila u naselju, no evo preko puta društvenih prostorija, iako je to crkveno vlasništvo postigao se dogovor, Kaptola i Grada, da se na toj lokaciji izgradi dječji vrtić.Govorimo o vrtiću od 10 do 12 odgojnih skupina, što bi u ovom trenutku zadovoljilo sve potrebe naselja Sv. Klara.
- g. Kihak, kako stoje stvari sa školom
- Kao što sam već prije kazao, škola je dograđena prije tri (3) godine, tu smo iznimno zahvalni Gradu Zagrebu i Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport. Izdvojila su se sredstva i izgradilo se jedno novo krilo škole (stari dio škole je zaštićeni kulturni spomenik). No, usprkos izgradnji i tog novog dijela naše škole, još uvijek se pohađa nastava u dvije smjene. Tu postoji veliki problem sa malom djecom (ima ih preko 600), djecom kojoj školska nastava traje sve do 20,30 sati. To je u jesen a da ne govorimo o zimi, gotovo mrkli mrak. Naravno, kako roditelji moraju dolaziti (najčešće automobilima) po svoju djecu, što direktno utječe na osobni komoditet, a zasigurno, na kraju krajeve, to nije ni dobro - da djeca ostaju u školi do tih kasnih vremena. Djeca bi u to vrijeme trebala biti u krugu svoje obitelji u svom domu, učiti, zabavljati se , spavati... Trenutnog rješenja ove situacije nema. Bilo je nekakvih prijedloga i ideja izgradnje nove škole u Burićevoj ulici. Tu je po prostornom planu previđena -kakti - jedna velika parcela , ima čak i brojeva tih čestica. Meni bi bilo draga da se to realizira, jer ta djeca na žalost i ni ne idu u "našu" školu, već odlaze u školu Savski gaj.
- g. predsjedniče, kakva je pak prometna sigurnost te prometna signalizacija, uspornici
- Kada se izgrađuje neka nova prometnica, sigurno svi očekujemo da se ona maksimalno uredi po svim mogućim propisima. Međutim tu su odmah problemi. Ljudi odmah traže, Peticijom od par stotina potpisa, da se neka prometnica (ulica) uredi, kada se izgradi i uredi, ljudi ponovno za nekoliko dana traže, postavljanje uspornika. To u principu ne bi trebalo, jer postoje nogostupi po kojima se mi pješaci možemo kretati. No kada se pogleda, ja zapravo ne znam jesu li to mladi mještani ili stariji mještani, ti nesavjesni vozači kad se vozi po 120 km /sat po tim ulicama kuda prolaze mala djeca. Tada se upitaš, da li sam u pravu, kada razmišljam kako ne treba uspornik, bez obzira, na oštećenja automobila prilikom prelaska uspornika.
 |
| Obitelj Krakonja |
Na žalost mi nismo iz naselja Sv. Klara. Mi dolazimo iz naselja Lanište i iznimno smo zadovoljni ovim Gradskim vrtom. Želio bih da se ova ideja raelizira i po cijeloj republici Hrvatskoj.
Što reći o samom vrtu? Ovdje je smiješteno 200 vrtova površinom od 50m2. Osigurana nam je voda, te kontejneri za otpad.
Nadalje, radeći ovdje, zapravo uživamo ja i moja obitelj. U prosjeku dolazimo ovamo svakog dana i boravimo(radimo ) po otprilike dva do tri sata. Ovim radom i plodovima svoga rada, malo rasteretimo i kućni budžet, ali ono što je najvažnije za sve nas koji smo ostali bez posla, ponovno se osjećamo korisnim i važnima. Isto tako, ovdje smo susreli i mnoge ljude, koje smo upoznali , sa njima razmjenili i iskustva uzgoja pojedinih vrsta povrća ali i općenitog uzgoja vrta. Moram priznati, kako su se ovdje razvila i mnoga iskrena prijateljstva.
Tu smo na vagi, negdje gdje smatramo kako ne bi trebalo uspornike postavljati, ako ulica baš i nije od neka velike prometne važnosti, da se ne troši novac, ali ipak gdje vidim da je promet dinamičniji, te da su ljudi ugroženi, apsolutno smo za postavljanje uspornika na takvim ulicama. Neki ljudi pak smatraju da ih ima previše, opet neki drugi govore suprotno. Bilo je slučaj u Radmanovačkoj ulici, to je ulica koja se pruža od Utinjske ulice, prema Sigetu. Kada se kompletno uredila, ubrzo po završetku su se naknadno postavili uspornici, jer je u tom kratkom periodu postala (onako uređena) prava pravcata pisata, za neke nesavijesne vozače. Upravo su me kontaktirali ljudi sa molbom, da se postavi još jedan uspornik pred samo raskrižje kod škole u Sigetu. Raskrižje sa Hrvatskim dragovoljcem je dosta nepregledno. Siguran sam kako će to Vijeće Mjesnog odbora, prihvatiti i predložiti na prvoj slijedećoj sjednici, isto kao i postavljanje ogledala.
Problem je isto tako sa postavljanjem prometnih ogledala, kao da ta ogledala koštaju nekakve strašne novce. Najžalosnije je , kada izađu ljudi iz Gradskog ureda za prometna, na teren i kada kažu da ovdje na određenom raskrižju nije potrebno prometno ogledalo, jer da je vidljivost dobra. A zapravo i mala djeca vide, kako moraš sa pola automobila izaći van u raskrižje. Međutim, što se može - ljudi su na pozicijama i donose svoja rješenja koja su konačna. Naravno kako postoji pravo žalbe, no međutim - pravo žalbe od Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara, prema Vijeću Gradske četvrti Novi Zagreb /zapad, Vijeće Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad prema pojedinim Gradskim uredima. To znači kako bi istekao mandat Vijeća Mjesnog odbora i kako bi se čekao drugi mandat, kako bi se dobio odgovor.
Glavne prometnice su uglavnom asfaltirane, i to je sve od prometne signalizacije. Poneke čak i nisu asfaltirane a isto tako imaju dinamičan promet. Ja doista razumijem kako nema novca, ali teško mogu objasniti mještanima, kada se planira proračun u okviru Gradske Četvrti Novi Zagreb / zapad kao u bilo kojoj instituciji. Planira se npr. 100,00 kn za asfaltiranje, 100,00 kn za vodu itd .... Ako se ne napravi sva voda, ne može se iz jednoga fonda prelijavati samo tako sredstva. Mogu se na kraju godine prelijavati ili na pola godine sa rebalansom proračuna, međutim mora se biti 100% siguran, da se u ovom fondu u kojem su ta sredstva namjenjena neće izvršiti sav te akcija, pa se eventualno tada može preliti u neki drugi fond. No, ne može sa prelijevati, kako to često puta misle mještani - Je, pa tu ima novaca, proračun je toliki.
Nekome je važan asfalt pred kućom, nekome pak dječje igralište jer nema kuda sa djecom, drugima pak dječji vrtić, nekima je važna prostorija za igranje šaha itd... Mještani imaju različite svoje afinitete i stoga naravno da svaki tražio ono za što misli, kako je upravo to najvažnije.
Vraćam se ponovno na ulice. Želio sam se sam uvjeriti kolika je stvarna potreba, prije nego što su postave uspornici u Radmanovačkoj ulici. Tu sam na licu mjesta upitao ljude za njihovo mišljenje. Na kraju je ispalo tako, da su uspornici potrebni ljudima koji su starije životne dobi i koji u principu ne voze. Dok je mlađoj ili srednjoj populaciji ta ideja sa uspornicima bila strana. I takva situacija nešto govori, no međutim, stav mještana tog dijela naselja je takav kakva je. Prevagnulo je mišljenje da se ipak postave uspornici.
- g. Kihak, kakva je situacija sa dječjim igralištima u naselju Sv. Klara
- U naselju Sv. Klara na raspolaganju imamo tri (3) dječja igrališta.naravno kako to ni izbliza ne zadovoljava trenutne potrebe našeg naselja. Ono što bih odmah istaknuo, kako se dječja igrališta mogu graditi samo na Gradskom zemljištu. S obzirom kako u našem naselju i ne postoji više takvog zemljišta, nastojali smo, kao Vijeće mjesnog odbora Sv. Klara rasporediti ih što ravnomjernije po potrebana samog naselja. Upravo su tako i ta sva ti igrališta rapoređena i uz park koji se nalazi ovdje preko puta društvenih prostorija, mislim da nekako uspjevaju zadovoljiti barem veći dio i tih potreba.
 |
| Marko |
Dosta ne znam što bih vam kazao. Naše naselje Sv Klara je kao i ostala naselje. Ima svojih prednosti ali i svojih mana.
Ono što osobno mene ljuti je prije svega, uske ulice bez nogostupa, gdje su pješaci a posebno školska djeca, totalno ne zaštićeni i sigurni u prometu.
Od toga me samo još više ljuti - (krajnja ljudska neodgovornost!) parkiranja automobila na kolniku (uz kraj!) ulice umjesto u svom dvorištu. Siguran sam kako ovako neće moći još dugo. Morati će se nešto učiniti, kako bi i naše ulice bile - protočne- za normalan promet. Da li će se fizički proširiti ili će se započeti naplaćivati kazne za krivo parkiranje , doista ne znam, no zaista je potrebno sadašnju situaciju izmijeniti na bolje.
Od prednosti našeg naselja bih istaknuo, dobru prometnu povezanost (no, nažalost, tek kada izađemo iz našeg naselja!) ne samo grada već i ostatka Lijepe naše, pa i šire.
Ovdje bih htio istaknuti, kako smo iznimno zadovoljni izgradnjom - Gradskog vrta - u Čavoglavskoj ulici, gdje zaista mnogo ljudi tu dolazi i boravi(i ne samo iz našeg naselja veći i iz drugih naselja) te pronalaze svoje interesi i ispunjavaju svoje slobodno vrijeme. U osobnom razgovoru sam također doznao, kako si ovim vrtovima direktno pripomaži i svoj kućni budžet. Ljudi su zadovoljni i sretni. Također ima jedan dio ljudi, koji to osporava i naziva mazanjem očiju. Naravno na takve se ne vrijedi osvrtati, no i to su promišljanja i ja ih kao takva cijenim. U samom vrtu, postoji i jedna zelena površina sa njihaljkama, klupicama koje vrlo često neki roditelji iskoriste, kao park sa svojom djecom, unucima, pa eto i tu imamo nešto korisno.
- g. predsjedniče, kakva je situacija sa "zelenim otocima" u vašem naselju
- Odredili smo tri (3) lokacije za zelene otoke, a i tražili smo lokaciju za reciklažno dvorište. Naše naselje doista ima realne potrebe za reciklažnim dvorištem, a posebno u ovom dijelu prema naseljima Čehi, Botincu. Tu je jedno veliko smetlište, koje bi trebalo apsolutno sanirati i to je gradska zemlja. Međutim bojim se da tu nitko neće dirnuti u to (što se tiče sanacije!). Zemljište je dobrim dijelom Gradsko, no jednim manjim djelom ima i privatnih vlasnika. Da li to netko priprema za u budućnosti za nekakve druge investicije, stvarno ne znamo. Imamo preko puta tog ilegalnog odlagališta smeća, bivšu privatnu tvrtku, koje se preselilo malo podalje i vratila Gradu ogromno gradsko zemljište. Dakle, ima još uvijek prostora u Sv. Klari ali tu se još špekulira sa dovođenjem i izgradnjom pojedinih trgovačkih centara, iako su samo naše naselje okružili ti pojedini trgovački centri. Ne postoji trgovački centar kojeg tu nema, već na pedeset metara od izlaska iz našeg naselja imamo jedan trgovački centar.
Od "zelenih otoka" je u funkciji samo jedan, a to je u Horvatovoj ulici. To je kod ove dvije pruge prema Aveniji Vjenceslav Holjevac, taj otok ima sve kontejnere koje treba i on služi tom dijelu našeg naselja. Za zamjenu za "zelene otoke" postavljeno je (iako je to doista premalo mjesta)kontejneri za staklo, plastiku, papir. Međutim sve je to skupa malo, jer je naše naselje vrlo razvedeno. Dodamo li tome, kako je i u ovom slučaju obaveza da se "zeleni otoci " nalaze na Graskom zemljištu, tada se vidi kompleksnost i ovoga problema. Međutim, bez obzira na sve, i u ovom smo slučaju (baš kao i kod dječjih igrališta) pokušali razmjestiti "zelene otoke" ravnomjerno po naselju. Tako sa sada jedno reciklažno dvorište , koje je u funkciji i ograđeno u Horvatovoj ulici. Drugo reciklažno dvorište će sada biti urađeno , cijela je parcela ograđena, kod Lukoranske ulice, kod bivše tvrtke Sintal, i kao treće smo planirali to je ona lokacija na ulasku iz Botinca, gdje se nalazi ilegalno (već spomenuto!)odlagalište otpada. Ako trenutno nema novca, za reciklažno dvorište, tada bar neka se izgradi "zeleni otok".
 |
| g. Boris Kihak, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara |
Slijedeće godine (2016 . godine) se proslavlja 650 godina Župe Sv Klare. Dakle to je jedna od najstarijih Župa , možda i u Lijepoj našoj. I Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb / zapad je prepoznala tu kulturnu odnosno vjersku vrijednost i već je ove godine odvojila pola milijuna kuna za rekonstrukciju odnosno uređenje kompletne fasade crkve, župnom dvoru ali i na popratnim objektima. Također je urađen projekt , novog prednjeg izgleda crkve, to bi značilo kako bi se taj prednji dio popločio.
Kada već govorimo o budućim skorima jubilejima, tada vrijedi spomenuti , kako ćemo 2018. godine obilježiti 250 godišnjicu crkve od postojanja na ovom mjestu, odnosno na ovoj lokaciji, kakva je već tada bila, drvena u ono vrijeme. Sasvim sam siguran, kako ćemo se i mi kao Vijeća Mjesnog odbora, ali i sve udruge, društva i klubovi uključiti u proslavu tog velikog jubileja.
Što se pak tiče samoga odvoza smeća, imali smo jedan sastanku u prostoru Vijeća Gradske četvrti novi Zagreb / zapad, sa predstavnicima komunalne tvrtke "Čistoća" gdje smo izrazili jedno veliko nezadovoljstvo.Komunalna tvrtka je po svom novom sustavu odredila i sustav naplate i sustav odvoza, naravno sve oni jamče! I kante i sve ostalo. I tu nema nikakve kordinacije, izostala je prijeko potrebna komunikacija. Oni su uz uplatnice, koje redovito šalju svaki mjesec upitati građene, kakve žele kante. naravno mještanina znaju i ne može znati iz prostog razloga jer ne zna koja je dinamika odvoza, tri puta, dva puta ili samo jedan puta tjedno. Znači prema tome će svaki naš mještanin i gledati kakvu će kantu za otpatke uzeti. bilo je riječi kako će kante biti čipirane, no opet se o tome šuti. Izgleda, kako su od toga odustalo. U svakom slučaju ja sam tu, kao predsjednik vijeća mjesnog odbora Sv. Klara uložio prigovor, na koji usput rečeno, nikada do danas nisam dobio odgovor. kazali su kako će se o tome raspravljati unutar tvrtke. Mišljenja sam, da se upita mještane, nije li vam potrebno da se smeće odvozi ti puta tjedno, za što mislim da je nepotrebno. Mislim kako bi sve u naselju Sv. Klara zadovoljio odvoz dva (2) puta tjedno, ,no tek tada bi nakon nekog vremena mještani mogli biti sigurni kakvu zapravo kantu žele.
Doista se puno mještana dolazi žaliti, jer su nezadovoljni visinom naknade.
Za ovakve, probleme je zapravo funkcija Vijeća mjesnog odbora, da potiče rješavanje problema u korist samih mještana određenog naselja. Mišljenja sam kako nema nekakve posebne volje, ni od strane Gradske Četvrti Novi zagreb /zapad i dalje da je previše inicijativa. Mišljenja sam kako bi i same Gradske četvrti trebale biti drugačije organizirane, jer kad one pošalju na naš upit, nekom drugom upit, pa na taj odgovor se čeka mjesecima. Naravno kako smo svi nezadovoljni u tom lancu, a posebno onaj mještanima koji je uputio određeni upit. Tada, ispadamo krivci mi u Vijeću Mjesnog odbora, jer (po mišljenju samih mještana ) ništa ne radimo, jer se odgovor čekati po minimalno šest mjeseci.
Moram priznati, kako smo upravo iz tih razloga organizirali Udrugu građana Sv. klara, da imamo nekakvu pravnu osobnost, jer kad je negdje žig i potpis, to znači kako iza toga netko stoji. Ovako naši dopisi Vijeća Mjesnog odbora , bez ičega završavaju tako kako završavaju.
No, kao predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Sv. Klara, spreman sam doista mještanima pomoći i do te mjere, ukoliko dožive negativan odgovor, na problem, koji im je važan -da pokušamo pokrenuti isti odgovor ili riješenje skupa. Zajedno da kao treba, (ja ću uzeti izlaz u poduzeću) obiđemo sve relevantne sudionike, sve dok se ne uvjerimo čujemo kakvi su odgovori i kakve su mogućnosti rješenja. Tek tada se mještani uvjere, kako smo mi u Vijeću Mjesnog odbora, zaista učinili sve što je u našoj moći.
- g. Kihak, što bi nam kazali za kraj ovog našeg ugodnog i zanimljivog razgovora.
- Za kraj bih istaknuo, kako sam zadovoljan (naravno kako naši pojedini mještani koji nemaju priključenu vodu, kanalizaciju ili plin, sa autobusima koji prometuju svakih sat i pol itd...) učinjenim. Naravno sve ovisi od mjerila,možda je sve to presporo za neke, možda je i premalo učinjenog po nekima. No, gledajući iskreno u cjelini,siguran sam u jedno - kako naše naselje Sv Klara svakog dana , postoje sve kvalitetnije i ugodnije naselje za življenje .
- g. Kihak, zahvaljujemo vam na odvojenom vremenu i odgovorima na sva postavljena pitanja u ime svih čitatelja portala Rotor. Nadam se kako je ovo tek početak jedne ugodne i dugoročne suradnje kroz koju ćemo biti u prilici informirati Novozagrebačku javnost o svim novinama u vašem naselju Sv. Klara.
- zahvaljujem i ja vama u osobno ime, ali i u ime Vijeća mjesnog odbora Sv. Klara. Zahvaljujem na zanimljivim pitanjima, ali i pokazanom interesu portala Rotor prema našem naselju.
Nema komentara:
Objavi komentar