Pitanje:
Tvrtka koja se bavila završnim radovima u građevinarstvu
(u međuvremenu je zbog poteškoća u poslovanju ugašena) je 2010. g. imala
porezni nadzor u kojem je utvrđeno da joj se ne može priznati pretporez po svim
ulaznim računima.
Tvrtka je kao naručitelj sklopila 03.07.2008. ugovor s
izvođačem radova na jednom objektu i po njemu je dobila 4 ulazna računa za
izvođenje građevinskih radova na stambeno poslovnom objektu.
Izvođač radova je s naručiteljem radova 03.07.2008. g.
sklopio ugovor o zakupu poslovnih prostorija površine od 110 m2 u kojem je
predviđena kompenzacija kao način plaćanja, a ovlaštena osoba (direktor i
osnivač) izvođača radova je dala posebnu izjavu naručitelju radova kojom se
obavezuje da će se izvedeni radovi fakturirani u ova 4 ulazna računa naplatiti
kompenzacijom kroz zakup poslovnih prostorija.
Nakon izvršenih radova naručitelj radova je za dio radova
pisanim putem uložio reklamaciju za uklanjanjem nedostataka zbog nekvalitetno
izvršenih radova.
Predmet poreznog nadzora je bilo razdoblje od 01.01. do
31.12.2008. g. U poreznom nadzoru je utvrđeno da se za ova 4 računa ne može
priznati pretporez. Nadzorom je neosporno utvrđeno da su radovi završeni.
Sporna činjenica je bila što poslovna dokumentacija kod
izvođača radova i odgovorna osoba izvođača radova, koja živi u drugom mjestu,
nisu bila dostupna poreznim tijelima u sjedištu tvrtke izvođača radova. Kod
izvođača radova, poreznog obveznika, se nije mogao obaviti porezni nadzor
budući da je odgovorna osoba bila nedostupna i porezni obveznik nije podnosio
nadležnoj Poreznoj upravi mjesečne prijave poreza na dodanu vrijednost niti je
dostavio konačni obračun za 2008. godinu (Obrazac PDV-K).
Budući da se kod izvođača radova nije mogao izvršiti
porezni nadzor nije se priznao pretporez kod naručitelja radova.
Može li naručitelj radova snositi posljedice zbog kojih
nije kriv te zbog toga što se kod izvođača radova nije mogao obaviti porezni
nadzor te kako se utvrđuje dostupnost odgovorne osobe koja je imala
registriranu tvrtku što je bilo vidljivo iz registra trgovačkih društava pri
Ministarstvu pravosuđa? Je li se moglo prema OIB-u odgovorne osobe utvrditi
njegova adresa i putem policijske postaje pronaći gdje se on nalazio?
U međuvremenu je tvrtka naručitelja, zbog poteškoća u
poslovanju, prestala s radom, a tvrtka izvođača radova je 2011. g. brisana iz
sudskog registra jer nije u posljednje tri godine objavila svoja godišnja
financijska izvješća.
Njegove žalbe odbilo je prvostupanjsko i drugostupanjsko
porezno tijelo. Može li naručitelj radova pokrenuti i kada upravni spor i/ili
obnovu postupka jer je tek sada došla do saznanja novih činjenica i mogućnosti
upotrebe novih dokaza?
Može li vlasnik i osnivač tvrtke koja više ne postoji
osobno odgovarati za iznos nepriznatog poreznog nadzora posebno ako ne postoji
odgovornost za obveze tvrtke osobnom imovinom?
Odgovor:
Poštovani,
Obzirom da se prema navodima iz
upita ne može razabrati u kojem dijelu postupka nadzora porezni obveznik
prigovara i je li s te osnove porezni obveznik prekršajno kažnjavan ili nije ne
može se dati niti konkretan odgovor.
Člankom 115. i 116. Općeg
poreznog zakona (Narodne novine, broj 115/16, u daljnjem tekstu: OPZ) propisano
je da je porezni nadzor dio porezno – pravnog odnosa u kojem porezno tijelo
provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje
poreznih obveznika i drugih osoba te da porezna tijela provode porezni nadzor
sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza. Porezni nadzor
obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici
ovlašteni za provedbu poreznog nadzora.
Sukladno članku 117. stavku 1.
OPZ-a porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih
osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje.
Odredbama članka 126. OPZ-a
propisano je što sve zapisnik o poreznom nadzoru mora sadržavati, te da na
zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u
roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od dvadeset dana, računajući
od dana primitka zapisnika. Na temelju činjenica navedenih u zapisniku i u
dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje na koje
porezni obveznik ima pravo žalbe u propisanom roku.
Sukladno navedenom, protiv
poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno
pravnog odnosa porezni obveznik može u skladu s člankom 178. OPZ-a nadležnom
tijelu u propisanom roku podnijeti žalbu sukladno uputi o pravnom lijeku.
Slijedom navedenog, porezni obveznik
je imao mogućnost podnijeti žalbu Ministarstvu financija – Samostalnom sektoru
za drugostupanjski upravni postupak i pobijati rješenje doneseno u postupu
nadzora. Stoga su svi argumenti izneseni u upitu trebali biti izneseni prilikom
podnošenja žalbe.
Ministarstvo
financija
Porezna uprava
