ponedjeljak, 31. srpnja 2017.

Izazovi postoje , no tu smo da ih riješimo

Dugave - Ovih dana smo - u našoj akciji posjeta svih naših predsjednika VMO - posjetili naselje Dugave, gdje nas je srdačno ugostio g. Branko Premec, novoizabrani predsjednik Vijeća mjesnog odbora Dugave. Ovaj rođeni novozagrepčanec (rođen u Zapruđu) od 1999. godine živi sa svojim obitelji u naselju Dugave, za koje kaže - kako Dugave voli najviše na svijetu.

"Zapruđe, je Zapruđe! - istaknuo je - No, Dugave svojim položajem, obližnjom " Zaobilaznicom"  su odlično povezane sa ostalim kvartovima Grada, ali i ostatke Republike Hrvatske. Ulicom SR Njemačke, preko mosta Slobode, također brzo stižemo i do samog centra Grada.

Tu je također veliki prostor zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, gdje naselju pružaju svu ugodu modernog suvremenog života, uz dvije škole, dječji vrtić, crkvu veliki broj raznolikih dućana  i odličnu povezanost javnim prijevozom sa ostatkom grada.

Naravno, kako i u našem naselju koje je započeto sa izgradnjom, davne 1977. godine a završilo se nekoliko godina kasnije - ima još mnogo prostora za podizanje ukupne kvalitete življenja svih njegovih građana.





Branko Premec, predsjednik
Vijeća mjesnog odbora Dugeve
- Odmah na početku bi se zahvalio svim građanima našeg naselja koji su izišli na prošle lokalne izbore - čime su potvrdili kako im je stalo do našeg Dugave i do kvalitetnih promjena koje su u konačnici usmjerenu podizanju svestrane kvalitete življenja svih nas.

Zahvalio bih i vama, portalu Rotor, na ovoj odličnoj akciji - posjeta svim predsjednicima Vijeće mjesnih odbora -, na kojoj nam pružate priliku kako bi i široj javnosti imali priliku izložiti što više aktualnih i korisnih informacija i stanovnicima naših naselja.

U početku ovog našeg razgovora također bih istaknuo kako su se i naši prethodnici u prošlom mandatu svojski trudili ostvariti što više kvalitetnih rezultata u korist našeg naselja Dugave. Tako su  su mandatu od 2013. godine do 2016. godine, što se tiče javnoprometnih površina i objekata - utrošili iz sredstava Malih komunalnih akcija  oko 1 milijun i 700 tisuća kuna. Što se pak tiče utrošenih sredstava u igrališta i zelene površine, tu je utrošeno nešto manje od 2 milijuna kuna. Spomenuo bih i troškove oko javne rasvjete - 46. tisuća. No , ulagalo se i u održavanje prostora lokalne  samouprave, gdje se utrošili nešto više od 75. tisuća kuna. 

Eto, to su samo neki podatci iz rada i djelovanja prošlog saziva Vijeće mjesnog odbora Dugave.

Želio bih ovdje istaknuti, kako mi za razliku od nekih naših kolega iz ruralnog dijela naše četvrti, imamo gotovo iste prioritete koje slijede u našem naselju - sa obzirom kako je naše naselje visoko urbanizirano. Pa, tako gledajući promidžbene materijale i ostalih sudionika društveno političkog života (stranaka) nije moguće uočiti veće razlike. Razlikujemo se tek po viziji, entuzijazmu i ostvarenim rezultatima.

Ono što želimo realizirati u našem mandatu - mandatu Vijeća mjesnog odbora Dugave, kojem sam ja na čelu, to je sigurno vezane akcije uz polivalentno igralište , koje se nalazi u Kauzlarićev prilazu. Naime, to polivalentno igralište, trenutno se nalazi u koncesiji. Ono što bi mi kao Vijeće mjesnog odbora Dugave željeli napraviti, to je da bi to igralište izuzeli iz koncesije i kompletno ga obnovili te pružili našim stanovnicima na korištenje. 

Razlog više što krećemo tim putem je činjenica, kako je to jedino igralište takve vrste u cijelom našem naselju, s obzirom kako su igrališta (košarkaška, nogometna i rukometna ..) zapravo u vlasništvu Osnovnih škola Dugave i  Osnovne škole Fran Galovac.

Kada smo kod igrališta naša je intencija izgraditi još  igralište za košarku ali i za stolni tenis. To bi izgradili na livadi između osnovnih škola i  Dječjeg vrtića Tratinčica. To bi bilo igralište tipa - "Hakl košarka", koje je nešto manjih dimenzija u odnosu na klasično košarkaško igralište. Uz to nam je žela postaviti nekoliko stolova (kamenih) za stolni tenis. Na taj bi način ugodno iskoristili taj zeleni prostor, koji do sada stoji ne iskorišten ako izuzmemo šetnje građana. 

Na oplemenjivanju tog prostora je radio i prošli saziv Vijeće mjesnog odbora Dugave, instalirajući trim stazu, sa antistresnom podlogom. Naš trud će tu biti usmjeren na instaliranje javne rasvjete, kako bi produžili vrijeme korištenja staze i u vrijeme kraćih  (jesenskih i zimskih) dana.

Također na nogometno igralište Osnovne Škole Dugave želimo postaviti reflektore. Naime, prošli tjedan smo održali sastanak sa  Društvom Sportska rekreacija Dugave, gdje smo zajednički detektirali taj problem.





Na svojoj 2. Sjednici - Vijeće mjesnog odbora  Dugave je jednoglasno podržalo odluku, kako će participirati u troškovima malonogometnog turnira, pod nazivom 5. MNT Dugave Cup 2017, koji će se održati od 25. kolovoza pa do 27. kolovoza 2017. godine na igralištu Osnovne škole Dugave.

Želio bih također istaknuti , Turnir  u Dugavama je jedan od pet najkvalitetnijih zagrebačkih malonogometnih turnira koji su spojeni u jedinstveni sustav natjecanja pod nazivom Trofej Dinamo.

Kao i prošle godine cijeli projekt će imati i humanitarni karakter s naglaskom i jasnom porukom “Protiv nasilja u sportu, na sportskim natjecanjima i izvan njih”. Humanitarna akcija će se održati u sklopu cijeloga projekta.

Cilj humanitarnog dijela je potaknuti mlade, građane naselja kao i druge posjetitelje na humanitarne aktivnosti.

Pozivam sve građane Novog Zagreba da vlastitim prisustvom uveličaju ovaj svake hvale vrijedan sportsko kulturni događaj.




Također ćemo naše akcije usmjeriti  u smjeru Doma zdravlja Dugave, koji se nalazi u Kauzlarićev prilazu. Naime, u razgovoru sa našim ljudima, prvenstveno sa ljudima starije životne dobi - saznali smo - kako postoji realna i stvarna potreba kako bi se tu ugradio lift, zbog brojnih stepenica.

Što se pak tiče dotrajalosti kolnika oko našeg Oktogina, tu smo također usmjerili našu pažnju i u našem mandatu pokušati ćemo svim snagama obnoviti tu površini, kako bi iznova vratili stari (već zaboravljeni!) sjaj, ovoga omiljenog okupljališta  i središta našeg naselja.

Naravno, kako ne ćemo zaobići sve veći i veći, kronični nedostatak parkirališnih mjesta u našem naselju. U pogledu tog riješenje, pokušati ćemo predlagati izgradnju novih parkirnih površina. Također ćemo pokušati inicirati iscrtavanje parkirališnih linija na postojećim parkiralištima,  jer vidljivo i to  - kako se naši sugrađani baš ne (pridržavaju prometnih propisa!?) parkiraju propisno.  Također smo na 2. Sjednici pružili jednu konkretnu inicijativu, kako bi se u ulici Sv. Mateja od broja  35. do broja 39. iznova iscrtala parkirališna mjesta.

Do sada sam nabrojio neke od akcija koja možemo svesti pod zajednički nazivnik - Male komunalne akcije.

Što se pak tiče - kapitalnih  investicija-  u svakom slučaju - prioriteti - su nam (dugi niz godina!) nedostatak kapaciteta u obe naše škole , Osnovne škole Dugave i Osnovne škole Fran Galovac našeg naselja. Naime u spomenut škole gravitiraju ne samo djeca iz našeg naselja već i djeca iz okolnih susjednih naselja. 

No, svakako pred nama je i proširenje kapaciteta  Dječjih vrtića Tratinčica. Naime u našem naselju postoji centralni dječji vrtić Tratinčica sa nekoliko svojih podružnica. Na žalost interes za mjestom u te vrtiće je uvijek daleko veći nego što je stvarna mogućnost sadašnjih kapaciteta. Iz tog razloga, na žalost su roditelji našeg naselja naprosto prisiljena potražiti mjesto za svoje dijete u nekom, drugom naselju što nas čini zaista nesretnima i nezadovoljnima.

Kako ste se upoznali već u samom početki ovog našeg razgovora , naše naselje započeto sa izgradnjom 1977. godine, i nakon par godina je završeno te se započelo sa useljenjem. 

Zašto to govorim?

Naime kroz sve te silne godine, javlja se potreba obnove i sanacije platoa i terasa u našem naselju. 

Međutim , naravno to je investicija koja zahtjeva apsolutno  financiranje  od strane Grada Zagreba, jer unutar sredstava koja su nam dodijeljena unutar "Malih komunalnih akcija" takva se sanacija ne može realizirati.

I, pred kraj bih svakako naglasio i velikim slovima istaknuo jedan izniman problem , u čijem su očekivanju rješenja jedinstveni svi građani našeg naselja - Sanacija odlagališta otpada u naselju Jakuševec, uz problem držanja domaćih životinja u tom naselju.

Naravno kako građani naselja Dugava, Kamenarke, Hrelića osjećaju raznolike mirise, koji u pojedinim trenucima znaju biti nesnosni, koji ne dolaze na žalost, samo sa odlagališta otpada, već i iz farmi (prvenstveno svinja) koje se uzgajaju u naselju Jakuševec.

Posljednjih godina, također eskalira i problem sa - vranam. Velika brojnost gnijezda, buka, te onečišćenje njihovim izmetom sve više utječe na našu stvarnost i kvalitetu života. Ove godine smo uputili zahtjev Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb / istok, vezano uz probleme sa vranama. Međutim , dobili smo odgovor , kako Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo trenutno se ne bavi time ( nije u njegovoj ingerenciji!).  No, u tom dopisu je  rečeno kako je dat zahtjev, i iskreno se nadamo, kako će već od iduće godine i problemi ovakve vrste biti u njegovoj  nadležnosti, tako da iskreno nadama zajedno sa našim građanima kako ćemo uskoro riješiti i taj problem. No, to nije sam "naš" problem, taj problem imaju i ostala naselje.

- I za kraj, kakva su promišljanja s biciklističkim stazama u naselju Dugave? Znamo kako je grad Zagreb povezan biciklističkom stazom sa gradom Velika Gorica,koja je na žalost vrlo "sramežljivo" označena, da ne koristimo neku "goru" riječ.

- Uz aveniju Savezne Republike Njemačke, su i na jednoj i na drugoj strani biciklistička staza u rede iscrtana, možemo pričati, kako se ona može obnoviti itd... Što se tiče tih rubnih djelova tu je biciklistička staza korektno uređena.  

Dok u samom naselju Dugave to nije. Možda je mali problem korijenje od drveće, koje je posljednjih godina počelo vidno izdizati taj asfalt. Zasigurno bi prije samog iscrtavanja tih biciklističkih staza bilo potrebno sanirati te staze od tog korijenja. Tako da unutar Malih komunalnih akcija predviđamo, da bi na par mjesta u naselju Dugave te staze sanirali.

Za kraj bih istaknuo - što se tiče dežurstava - mi ćemo nastaviti "tradiciju" od naših prethodnih kolega, znači svake srijede od 18.00 do 19.00 sati, određeni broj vijećnika će dežurati ovdje u društvenim prostorijama - ulica Sv. Mateja broj 93.

Želja nam je ostvariti što kvalitetniju i direktniju komunikaciju sa našim građanima, gdje ćemo u buduće na svaku našu sjednicu pozvati po nekoliko predstavnika suvlasnika zgrada, kako bi bili u prilici čuti konkretne probleme i tih ljudi,  ali ujedno iskoristiti priliku kako bi se i bolje upoznali.



subota, 29. srpnja 2017.

Odgovornost .......?

Ivan Mraz, predsjednik
Vijeća mjesnog odbora Čehi
Čehi - Ovih  smo dana ( od 17. srpnja. 2017. godine) u cijelom nizu pokušaja, željeli stupiti u kontakt (mobitelom i porukama!?), sa g. Ivanom Mraz, novim / starim predsjednikom Vijeća mjesnog odbora Čehi. 

No, naši uzastopni pokušaji na žalost nisu urodili plodom!? Uvijek završavaju ne javljanjem na telefon ili na ne odgovaranje na SMS poruku.

Naime, imali smo dogovor kako ćemo održati razgovor, u kojem bi g. Ivan Mraz, kao novi / stari predsjednik, načelno naveo situaciju u kojoj se trenutno nalazi naselje Čehi sa planovima koje će se nastojati ostvariti u tijeku ovog - tek, započetog mandata - skupa sa svojim kolegama  vijećnicima u Vijeću mjesnom odboru Čehi.

Upravo takve susrete održavamo - ovih dana - sa svim predsjednicima Vijeće mjesnih odbora ali i predsjednicima Vijeća gradskih četvrti. 

Mišljenja smo kako je nužno pružiti dio javnog prostora upravo tim ljudima, kako su upravo oni nosioci, a samim time i - snose najveću odgovornost - u ukupnom podizanju kvalitete življenja svih naših građana Novog Zagreba (radilo se o Novom Zagrebu / zapad ili pak Novi Zagreb / istok). 

Također je još jedan od razloga našeg susreta, koji nam je, javno obećan - upit, gđe. Nevenke Ladić :"Kada će se započeti sa izgradnjom nogostupa u naselju Čehi?
 Upravo smo i na to pitanje očekivali odgovor, kako bi ga mogli objaviti i odgovoritir gđi. Nevenki Ladić.


* U nastavku, donosimo članak (objavljen 5. srpnja 2017. godine) u cijelosti.











Nemamo riječi niti komentara za ovakvo neodgovorna ponašanja pojedinaca koji se poigravaju pruženim im povjerenjem građana.

Naime, uz to - što za svoj rad ostvaruju pravo na novčanu naknadu, također zaboravljaju kako su dužni prema - Zakonu o pravu na pristup informacijama - pružiti sve odgovore, na upućena pitanja.

petak, 28. srpnja 2017.

Posjetili smo Hrvatski savez tenisača u kolicima

Savski Gaj - I dok je društveni i sportski život gotovo utihnuo u našem Novom Zagrebu, članovi Hrvatskog saveza tenisača u kolicima mirno - do duše - smanjenim   intenzitetom nastavljaju svoje redovite aktivnosti i ovih dana.

U Savskom Gaju gdje je i službeno sjedište (Remetinečka cesta 64 a) došli smo na dogovoreni sastanak sa g. Ivanom Karačić, predsjednikom Hrvatskog saveza tenisača u kolicima, koji je veliki zaljubljenik u tenisa (trener), no isto tako veliki motivator , organizator i animator tenisa u kolicima.



Ivan Karačić, predsjednik
Hrvatskog saveza tenisača u kolicima
Hrvatskog saveza tenisača u kolicima je osnovan 2005 godine, na inicijativu invalida proizašli iz Domovinskog rata. Do duše,  sama inicijativa je krenula  iz Slavonskoga Broda.

Savez je član Paraolimpijskog Odbora i kao takvi uživamo suport od te organizacije. Oni nam osiguravaju sredstva za stručni rad (plaće izbornika i tajnika).

A ostalo ...

Kao što i sami znate, tenis je jako skup sport, ne moram ni spominjati , kako su kolica izuzetno skupa. Dobra kolica danas vrijede između 50,000 i 80,00 kuna.

Zahvaljujući stvarno dečkima iz Domovinskog rata, koji imaju relativno dobra primanja, oni su na sreću priskrbili sami sebi kolica. 

S druge pak strane, tenis vam je kao sport, najprestižniji i možda naj konkurentniji sport u Paraolimpijskoj obitelji sportova - jer u stvari, imamo samo jednu kategoriju. Formlano su dvije kategorije, kvadro i  paraplegik.

U ovoj kategoriji - paraplegik- mogu sudjelovati gotovo svi zdravi ljudi, tako  imate stvarno jedan veliki broj mladih ljudi koji nemaju nikakvih ozbiljnijih oštećenja.

U ovaj sport, velike zemlje ulažu veliki novac.

 Kvalitativno, naši su sportaši, natjecatelji bili među prvih 100 na svijetu - što držimo odličnim rezultatom. Danas imamo sedam, osam igrača na ljestvici ITF među 500 igrača, od toga je četvorica među prvih dvjesto.




​Tenis u kolicima danas je najbrže rastući i jedan od najatraktivnijih sportova za osobe sa invaliditetom. Igranje tenisa u kolicima razvijalo se od rekreativnog do vrhunskog, a danas se igra u vise od 120 zemalja svijeta, na svim kontinentima. Tenis u kolicima prati ista pravila kao i "klasični" tenis, a koja je odredio ITF sa  razlikom da su tenisačima u kolicima dozvoljena dva odskoka loptice. 

Da bi se mogao natjecati igrač mora imati medicinski dijagnosticiran trajni invaliditet koji za rezultat ima trajno oštećenje doljnjih ekstremiteta. Tenis u kolicima ima svoj međunarodni Tour (kao ATP i WTA tour u tenisu za "zdrave" tenisače) koji je osnovan 1992. godine pod nazivom NEC wheelchair tennis tour,tada se sastojao od 11 turnira u 7 zemalja. Danas NEC wheelchair tennis tour broji preko 170 turnira diljem svijeta.Službeno momčadsko natjecanje je Invacer World team cup, igra se od 1985. godine svake godine u drugoj zemlji. Od 1992. godine tenis u kolicima je paraolimpijski sport.




Naravno uz to sudjelujemo na svim turnirima, koji su nam blizo (npr. Budimpešta... ) To je isto poput ITF, na taj način se prikupljaju bodovi. Hrvatska je do sada 17. puta sudjelovala na  Svjetskom prvenstvu i na kvalifikacijama.. Time želim istaknuti kako smo jedna od rijetkih zemalja, koja je iznašla sredstva. To su često puta velika sredstva. Ljudi su sudjelovali na Svjetskom prvenstvu u Australiji. Tu su naši igrači odradili veliki posao. Nakon dugogodišnjeg igranja tenisa, makar to sada zvuči kao izazov - ići u Antaliju - tamo je lijepo. No, to igračima pomalo prelazi u "profesionalne vode"- a za to ne primaju nikakvu naknadu.

 Što se tiče, opće društva, tu mislim da je društvo relativno dobro osjetljivo, prema osobama sa tjelesnim oštećenjima - načelno govorim . Znači, institucije od  Paraolimpijskoga  Odbora, Ministarstva, itd.. 

No,  veći problem je to što ljudi koji imaju  oštećenja, naprimjer koji bi mogli igrati tenis u kolicima zaziru od toga.

Moram istaknuti, kako smo mi pokušali, ali ovdje je prošlo sigurno dvadesetak, tridesetak i više ljudi ... Razgovarao sam i sa centrom u Dubravi, da te dečke animiramo, međutim tenis je vrlo težak i  treba godinu , dvije dana,- raditi, kako bi naučili elementarne stvari.

Imate sportova za koje se  lakše prođe. Ako pogledate te norme, odnosno te kategorije u pojedinim sportovima imate  petnaest kategorija.... Tako da biti Prvak svijeta, možda ih u cijelom svijetu ima pedeset, a ovako koliko je meni poznato, kako ima preko 10 000 registriranih samo igrača na ITF ljestvici, s tim da imate stvarno puno igrača koji igraju tenis, pogotovo u velikim zemljama, koji nisu registrirani. Tako da - uspjeti u tenisu - , ući u među prvih 100, je zaista veliki veliki uspjeh, to je u praksi skoro kao ući u ITP.

- Možete li nam reći ponešto o ovoj drugoj skupini - kvadro plegičarima ?

- Kvadroplegičari  su malo manje brojna skupina. U toj su skupini igrači koji imaju oštećenja u rukama i nogama. Tako da imate ljude koji igraju u motornim kolicima, koji igraju sa bandažama.

- Koliko postoji aktivnih  klubova tenisača u kolcima u Hrvatskoj?

-  Za Hrvatsku, možemo reći kako se ovim sportom oko dvadesetak ljudi. Imamo  u Slavonskom Brodu Teniski klub Klasje i  Tenisku klub Kobra. Imamo u Rijeci , dva mlada igrača, koji su pri Teniskom Klubu Kvarner i ovdje u Zagrebu, u Savskom Gaju, Teniski Klub Tigar.

Imali smo i u Karlovcu Tenisku Klub Četiri rijeke, no on je prekinuo sa djelovanje.

Za kraj bih istaknuo kako mi ovdje u Savskom Gaju imamo odlične uvjete za rad u suradnji sa Teniskim Klubom Purger. Stoga bih također za kraj ovog našeg ugodnog susreta, pozvao sve zainteresirane da nam se pridruže svi oni koji žele igrati tenis, pa čak i na rekreativnoj razini. Mi se trudimo da pronađemo neka sredstva. Nekoliko kolica, loptica, reketa uvijek se nađe... uvijek je na raspolaganju.  

utorak, 25. srpnja 2017.

Kako pomoći drugima ako ne možemo sebi

Novi Zagreb - Na ovom svijetu postoji mnogo različitih testova osobnosti ličnosti koji će nas po dobivenom rezultatu svrstati u određene okvire.

Jeste li ikada radili bilo kakav test osobnosti? Ako jeste , onda vas mogu priupitati koliko ste bili zadovoljni i sretni s dobivenim rezultatima. S nekim možda jeste , no s drugim baš i ne. U svom umu htjeli ste ublažiti dobiveni rezultat i odmah ste podsvijesno počeli tražiti nekoliko načina kako da ga bar malo izmijenite.

Testovi osobnosti su jedino korisni ako postoji određen sukob među ljudima koji zajednički rade ili su u zajednici u kojoj žive.

Dobiveni rezultati u korporacijama će voditeljima pomoći da razumiju neka nerazumijevanja koja vladaju među pojedincima.

U privatnom životu moći ćemo jasnije pojmiti kako s nekim članovima funkcioniramo vrlo lako dok s drugima, ni uz veliki napor, ne baš sjajno. U mjeri razumijevanja odnosa, oni su zaista poželjni ,no postaju izuzetno negativni kada se pojedinac poistovjeti s dobivenim rezultatima i nadalje ne poduzima ništa. Predaje se kolotečini jer ne zna kako dalje i tu je kraj. Jednako tako, nisu dobri jer nisu u potpunosti precizni. Neke od negativnih osobnosti, ako bismo ih tako željeli nazvati, osoba može koristi u pozitivne svrhe. To može biti „tvrdi stav“. Osobe s tvrdim stavom mogu gušiti razvoj tima prema ciljevima, dok druge s istom osobnošću mogu biti veliki oslonac za tim jer stoje odgovorno iza svojih stavova i njima dovode svoj tim sigurno do završetka projekta.

Kako etikiramo sebe

Danas na mnogim portalima možemo naići na niz tekstova koji će nam pomoći da same sebe svrstamo u određene okvire, koji mogu biti prolazni, privremeni ili nejasni. Smatram da to ljude ne motivira nego ih i dalje čini pasivnima. Ljudi uzvikuju parole, a i dalje rade isto što su radili i prije mnogo vremena. Zanimljivost je da se svakih 7 godina promijeni kompletna struktura naših neuroćelija mozga. Ako shvatimo mozak kao pogon, može nam biti jasno da nakon istrošenosti on se ima potrebu obnavljati. Tako se mi kao ličnosti u mnogome mijenjamo i stoga etiketiranje nije nimalo potrebno. Ono što je nekada bila naša prva i važna osobnost,  danas je na zadnjem mjestu ili je više nema. Nekada smo izuzetno pomagali drugima i popuštali  i to smatrali normalnim i pozitivnim ponašanjem. Danas to više ne radimo, odnosno pomažemo samo u određenim situacijama i ne popuštamo samo tako. Promjena je vidljiva ne samo nama , nego i drugima.

Blokade

Osim što etiketiramo sebe, etiketiramo i druge. Etiketiramo i svoju djecu. Govorimo im da njima crtanje ne ide, da im ne ide matematika i sl. Nezgodno je što ta etiketa postane prepreka da se uopće nešto i pokuša drugačije.  Poznato je da naši mozgovi različito rade. Mobiteli se međusobno razlikuju, da li zbog aplikacija koje su u njima ugrađene, marke proizvoda ili visoke tehnologije, nije bitno, ali je bitno da prihvaćamo njihovu čak i veliku razliku u radu. Ako želimo da mu poboljšamo rad ugradimo jedan od software ili zamijenimo za drugu marku proizvoda. Sve zavisi što želimo.

Zašto onda tako lako sebe možemo svrstati u neke okvire i onemogućiti dalje promjene?

Ako netko nešto radi na drugačiji način , bolje od nas, mogli bismo ga svrstati u neku drugu marku. Ako želimo preuzeti njegovu aplikaciju rada možemo komunicirati, promatrati i učiti od nje. Uvijek postoji rješenje, kako je rekao Albert Einstein. No nimalo ne bi bilo poželjno da ovo što sada činimo, etiketiramo kao loše. Netko tko je iza nas po sposobnostima, ovo što mi sada radimo je njegov budući cilj.

Ono što nemamo, možemo imati

Kada shvatimo da ništa nije gotovo nego je uvijek i uvijek na početku , onda ćemo imati više motivacije ugrađivati nove načine rada. Za svoje nedostatke, koje smo mi tako prozvali, a za nekog su uvijek prednosti, možemo pronaći nadomjestak  putem novi sadržaja, znanja i stvoriti novi način ponašanja i rada ka onom čemu težimo. Nitko od nas nije otpisan jer se momentalno nalazi na putu traganja za komadićem koji nedostaje u našoj lepezi djelovanja.

Svi resursi su već u nama

Po učenju neurolingvističkog programiranja, bihevioralne terapije, odnosno svih znanosti koje su zanivane na promatranju ljudskog ponašanja nepobitna je činjenica da se svi resursi već nalaze u nama.

Stoga krenimo obrnutim slijedom i ne tražimo svoje nedostatke, kojih po ovoj nepobitnoj činjenici niti nemamo, nego veličajmo sve ono što imamo i čime smo zadovoljni jer su dobro ubačeni u pogon djelovanja.

Ako želimo biti bolji komunikatori nego što smo sada pronaći ćemo u sebi niz mogućnosti kojima to možemo postići.

Ako želimo bolje odnose sa svojim šefom nego što ih sada imamo , pronaći ćemo niz odgovarajućih načina kojima to možemo postići.

Sve ovo ionako postoji u nama samo što to ne koristimo, jer ne možemo koristiti sve resurse odjednom.

Galileo Galilei je odavno rekao da su sva znanja već rođenjem utkana u nas i da mi nemamo što novo naučiti.

Svatimo sebe kao nepreglednu riznicu znanja, neka su aktivnna ,a druga još spavaju. Ona koja spavaju uvijek možemo probuditi.

Koliko se nakon ovog teksta možete složiti s činjenicom da ako nešto ne opotrebljavam,a također je dio mene,postajem lošija osoba u odnosu na drugu?

Ono što ne upotrebljavamo nije znak nemamo  u sebi

I sada kad se vratim na testove osobnosti ličnosti razumljivo je da su oni podložni velikim promjenama u razmaku ne samo 7 godina nego i mnogo manje. Razne vanjske okolnosti kroz koje prolazimo ih mogu ubrzati.

Prema tome ono što je danas naša osobnost sutra već nije. Testovi osobnosti ličnosti nam mogu pokazati jako dobro gdje se momentalno nalazimo kako bi znali gdje želimo biti i na što valja obratiti pozornost s obzirom na naše ciljeve. To je dobar alat za odapeti strijelu od sebe prema naprijed, no nikako za parolu koju bi mnogi uokvirili i stavili na  zid. 

Mi jesmo nepregledna pustinja u kojoj samo kap vode može učiniti čuda.

ponedjeljak, 24. srpnja 2017.

"Martinov eko čašnjak" iz Ježdovca


Ježdovec - Kako je sezona branja češnjaka upravo pri završetku, ovoga puta smo posjetili Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo  Martina Čerkez u naselju Ježdovec.  

Moramo istaknuti kako su nas u našem prvom susretu iznenadile ali i obradovale mlade godine g. Čerkes, koji se uzgojem ove zaista zdrave začinske biljke (kojoj nisu mogli odoljeti niti faraoni!) intezivno  i uspješno bavi nešto manje od desetak godina.

Već u prvim rečenicama našeg susreta mogao se vidjeti i osjetiti velika žar i ljubav - ovog poznatog Ježdovečkog eko poljoprivrednika - prema češnjaku, zemlji i poljoprivredi ali i prema svom Ježdovcu.



Martin Čerkez, nositelj
Obiteljskog  poljoprivrednog gospodarstva
Martin Čerkez
- Opće poznato je kako su se ljudi, mještani našeg  naselja Ježdovec , oduvijek bavili poljoprivredom. Nisu to bile velike poljoprivredne površine, no blizina (uz ostale poljoprivredne proizvode, mlijeko, mliječne prerađevine, stočarstvo itd...) grada je jamčila, kakvu takvu sigurnu egzistenciju.

Tako je i moja obitelj vlasnik cca jednog hektara zemlje, no ne na žalost u jednom komadu već rascijepkana.

Kako su se priliku u našoj državi nepredvidljivo mijenjale, tako se i zemlja prestala obrađivati, zbog velikih troškova a male ili nikakve dobiti (abnormalno veliki uvoz svega i svačega!)

Eto, volio bih ovdje istaknuti, kako je život - zapravo magičan, zanimljiv i nepredvidljiv. 

Naime, dok su se otac i brat, nastavili obiteljski baviti graditeljstvom , ja sam uspješno završio stručni studij fizioterapije. No, nekako me tamo negdje u dubini privlačila svom svojom snagom - zemlja i poljoprivreda.

Krenuo sam od naše zapuštene zemlje propitujući se  Koja je to poljoprivredna kultura, koja će zadovoljiti sva moja očekivanja. Nije trebalo puno i odgovor se pojavio. Naime uz mnogo razgovora sa ljudima koji se aktivno bave poljoprivredom, ali i uz Internet, postalo je sve očitije kako će to biti - luk češnjak.

Upravo je luk češnjak bio taj koji je na relativno malim površinama uz veliki osobni rad, pružao mogućnosti koje sam ja bio spreman prihvatiti. Odmah sam 2013. godine registrirao OPG Martin Čerkez i istovremeno prijavio ekološki uzgoj, jer je upravo naša zapuštena zemlja bila idealna za ekološki uzgoj (nije bila obrađivana, možda petnaestak i više godina!)

I tako ponesen, mladenačkim entuzijazmom, snagom i željom da napokon započnem živjeti od svog rada, odmah sam prvu godinu krenuo "muški". Naime kupio sam nešto više od 300 Kg ekološkog sjemena (što je , moram priznati vrlo hrabro!) i krenuo  - mladenačkom logikom - "ili / ili".

Naime, ako sve bude dobro već prvu godinu, neću dugo trebati čekati na uspjeh, a ako pak ne bude sve kako sam planirao, znati ću odmah i tu činjenicu.

Na svi sreću, uz raznorazne probleme (mehanizacija, bolesti? itd..), ipak je sve  - na svu sreću -  završilo kako sam priželjkivao , onako kako treba.



- Moramo priznati kako u početku nismo znali, kako nazvati luk češnjak? 

Da li je to prehrambena namirnica ili začin?

No, nakon ovog ugodnog razgovora , gdje smo saznali mnogo toga zanimljivog o češnjaku, upitali smo se - da li je luk češnjak prehrambena namirnica ili lijek?

Naravno, ti dvojbu nam je razriješio sam g. Čarkez - Češnjak je namirnica srodna luku, poriluku i vlascu. Može se rabiti kao začin i to ili sirov ili kod kuhanja različitih jela. Uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu.

No, sa velikim pravom bih istaknuo, kako je luk češnjak i začin i lijek!

Lijek je širokog spektra djelovanja. Postoji mnogo varijacija češnjaka koji se koriste u medicinske svrhe. Postoje dokazi koji ukazuju da se svježi češnjak može učinkovito boriti protiv bakterija kao što je Escherichia coli ili bakterija koje su otporne na antibiotike kao što su Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) i Salmonella. 

Stoljećima se koristi kao začin i kao lijek vrlo širokog spektra djelovanja. Ukusan i nakon kuhanja i nakon pečenja Češnjak je jednako koristan kada se upotrebljava i kao svjež i kao kuhan i kao pečen. Jedan je od najčešćih začina. ''Samo se ne stavlja u neke kolače'', reći će jedan poznati kuhar želeći naglasiti sveprisutnost u kuhinji ovoga čuda od biljke. 

Jela poput pečene ili kuhane ribe, brodeta, buzare i općenito mesa, nezamisliva su bez češnjaka.



Moram reći kako je kod češnjaka (za razliku od nekih drugih kultura) jako dugačka sezona rasta. Naime, on do jeseni ( od listopada) kada se sadi  do slijedeće godine u srpanj kada se vadi - on se mora održavati. To znači , kako se kod ekološke proizvodnje sve mora ručno plijeviti ( naravno kako postoje strojevi za međuredno plijevljenje, no opet ostaje jedan dobar dio koji se zaista mora ručno raditi.

Uz takav rad, slijedio je i rad u marketingu, izrada web stranice i gotovo dnevno ažuriranje facebook stranice, kako bi pokazao kako je češnjak koji uzgajam i po tom prodajem zaista moj i kako je zaista ekološki uzgojen.

U uzgoju češnjaka mi pomaže zaista zdušno cijela obitelj ( moja supruga, sestra brat, moja majka o otac) jer sam čovjek u ovoj proizvodnji zaista ne može ništa.

- Možete li nam reći malo više što to znači ekološka proizvodnja? Što sve treba zadovoljiti?


- Kod nas u Hrvatskoj je to zaista rigorozno.  Naime kod nas se primjenjuju u potpunosti  Ekološki standardi koji se primjenjuju u Europskoj zajednici. Primarno je , da se u proizvodnji ne koriste nikakvi pesticidi, niti bilo komercijalna umjetna gnojiva. Postoji tu i cijeli pravilnik o ekološkom uzgoju, što sve treba zadovoljiti. Npr. zemlja mora biti očišćena od pesticida. Jedanput godišnje (minimalno) vam izlazi kontrola (bez najava) u provjeru - pri tome uzimaju uzorke tla, uzorke ploda, zatim , ukoliko se susjedi do vaše parcele bave intenzivnom poljoprivredom, ako prskaju svoju parcelu - vi morate ostavljati "široke međe", barijere, kako se ne bi vjetrom kontaminirala vaša parcela.

No, na sreću mi tu nemamo problema, jer na žalost u našem Ježdovcu većina ljudi ne obrađuje zemlju, već  veći broj susjeda često puta nude nama zemlju ( u zakup) da je mi obrađujemo. Tako da je OPG  od početnog jednog hektara zemlje 2013. godine, evo ovu godinu na 6 hektara koju obrađujemo.


Sve su to parcele, koje su bile zapuštene. isprva su se sve trebale izmalčati, čak po par godina se ta zemlja "vrtiti".  

Moraju se uzgajati neke kulture tipa djetelina ili nešto slično, nakon toga se vrši "zeleno zaoravanje" za gnojidbu, kako bi se očistilo od korova, da bi bilo spremno za uzgoj češnjaka. 

Kada prijavite ekološki uzgoj, vi ste barem dvije godine u "prijelaznom razdoblju". Koliko god da je čista zemlja, takav je propis. Naime, vi dvije godine nemate ekološki proizvod.

Druga činjenica zbog koje sam se proširio je - plodored. Naime, u ekološkoj proizvodnji se mora striktno poštivati plodored! To, znači kako se luk češnjak može na istu parcelu saditi tek svake - četvrte - godine. Tako da za određenu količinu luka češnjaka, trebate četiri "garniture" zemlje.

Tolike površine zemlje su polako uvjetovale sadnju odnosno sijanje još ponekih eko kultura, kako zemlja ne bi ostajala neiskorištena. Tako da sada uzgajam i ekološki grah (Trešnjavec i  Zelenček), ekološka raž, ekološki ječam i lucerna i facelija se uzgajaju za - zelenu gnojidbu (to su biljke, koje vrlo dobro obogaćuju zemlju dušikom i hranjivima) pošto se ne smiju koristiti umjetna gnojiva.



"Martinov eko češnjak" u granulama i u prahu sadrži 100 postotni češnjak iz ekološkog uzgoja koji je dobiven procesom sušenja svježeg češnjaka, te mljevenja istog grublje (u granule) i sitnije (u prah), bez ikakvih dodavanja aditiva.

Češnjak dobiven takvim procesom ne mijenja i ne gubi svoju aromu, te u njemu ostaju svi hranjivi i ljekoviti sastojci čija se koncentracija gubitkom vode poveća oko 3 puta u odnosu na svježi, stoga se zbog svoje intenzivnosti sušeni češnjak prilikom začinjavanja jela dodaje u puno manjim količinama.
Prednosti sušenog češnjaka su:
– jednostavnost primjene
– intenzivnost okusa
– dostupnost tokom cijele godine
– jednostavnost čuvanja i skladištenja
– duži rok trajanja


- Što nam možete reći o svom tržištu ?
-  Tržište? Većinom vršimo prodaju na malo. No, također surađujemo sa tvrtkom Bio Bio, također moj češnjak kupuje par hotela sa Jadrana.
Uglavnom, to nisu neke količine, da bih ja mogao ići na izvoz ili za opskrbu nekakvih trgovačkih lanaca. 
U ostalom, ja to ni ne želim!
Razlog ovakvog stava je vrlo jednostavan. Naime, takve količine u ovakvim okvirima (obradive površine, radna snaga, mehanizacija itd...)nikako ne bih mogao zadovoljiti, a ambicija proširivanja i jačanja proizvodnje zaista nemam.
Tada bi sva ova priča postala daleko komercijalnija, i tada bi izgubila ovu svoju čar, neposrednosti proizvodnje, ali i naših kupaca, koji su nam vrijedni i odani, cijeli niz godina, baš kako smo i mi njima.
Ovdje bih spomenuo kako imam i preradu svog češnjaka. To se također dogodilo spontano i opravdano. naime razlog pokretanja prerade je u činjenici kako luk češnjak, koji nije tretiran sa nikakvim sredstvima, ne može se održati istom kvalitetom tijekom cijele godine. Nemoguće ga je zadržati da on ne proklija (kada dođe njegovo vrijeme!)  ili ne kalira.
Za sada još ne posjedujemo hladnjače. Njihovim korištenjem bi uvelike produžili "kvalitetno" vrijeme. Tako što se tiče svježeg luka češnjaka, njega uglavnom imamo  do  konca siječnja. Sve ostalo prerađujemo iz već spomenutih razloga.
Želim istaknuti, kako i ovaj naš češnjak kod prerade, sušimo i meljemo u granulat, bez ikakvih dodataka (konzervansa i sl..). Znači, samo suha tvar- eko češnjak. Moram istaknuti kako je on prerađen "jači" četiri puta nego svježi, jer se iz četiri kilograma svježeg češnjaka preradi tek kilogram sušenoga.
Naš sušeni češnjak imamo tijekom cijele godine u prodaju.

subota, 22. srpnja 2017.

Sa mojim vijećnicima vrlo učinkovito ćemo iskoristiti pruženi nam mandat

Novi Zagreb - Ovih dana smo iskoristili priliku te prvi porazgovarali sa novoizabranim predsjednikom Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb / istok, g. Milenkom Arapović. 

Milenko Arapović je obiteljskio čovjek sretno oženjen, otac troje djece i ponosan djed dvoje i u očekivanju još unučadi. Svoju naobrazbu  je uspješno završio u Pedagošku akademiju ovdje u Zagrebu, matematiku i fiziku. Svoj radni vijek je započeo u Ledo d.d. gdje je i danas u radnom odnosu nakon 38. godina. U ovoj vrlo uspješnoj tvrtci cijeli radni vijek obavlja menadžerske poslove, gdje uz ostalo obnašao dužnosti predsjednik Sindikata, Radničkog vijeća. 

Ovdje treba istaknuti kako se određeno vrijeme angažirao i u Nezavisnim hrvatskim sindikatima te vrlo uspješno obnašao dužnost dopredsjednika. 

Kako možemo iščitati iz životopisa ovog vrlo elokventnog, energičnog, ustrajnog i fizički vrlo korpolentnog "dvometraša", kroz njegov se cijeli život (ne samo radni vijek) vrlo snažno nazire određena crta empatije prema radništvu, solidarnosti i socijalnoj pravdi.



Milenko Arapović, predsjednik
Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb / istok
 - Prije svega zahvalio bih svim ljudima, odnosno građanima koji su izašli na birališta, bez obzira za koga glasovali,  želeći na taj način mijenjati na bolje trenutno stanje u našoj Republici Hrvatskoj. Naravno kako posebno zahvaljujem  onima koji su svoj glas i svoje povjerenje uputili mojoj malenkosti i političkoj stranci koju zastupam.

Baš kao i dosada u cijelom svom životu i ovoga puta i na ovoj funkciji ću zastupati svoja uvjerenja, koja su usmjerena, kako već pretpostavljate u smjeru  solidarnosti i socijalne pravde, jer realno gledano  - Novi Zagreb / istok je jedno radničko i umirovljeničko naselje.

Naime, kada kažemo Novi Zagreb, zbog pridjeva Novi zna nas zavarati. Naime kada kažemo novi, tada pomislimo da je to nešto novo, mlado, međutim Novi Zagreb je već stari grad. 

Naime, npr. U naselje Dugave koje se izgradilo među posljednjima, tu su se uselili građani koji su u to vrijeme već imali djecu, znači  bili su dobi oko 35. godina. No danas ti ljudi, ako su živi imaju 85 / 90 godina.

Znači, promatrajući realnu stvarnost ovim očima, tada ne možemo više govoriti o novim naseljima. Mi u Novom Zagrebu, praktično ni nemamo nekih novih naselja ( možda jedan dio naselja Središće, naselje Kamenarka i Veliko polje).

- Možete li nam reći nešto o planovima Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb / istok u slijedećih četiri godine?

-  Kada sam već spomenuo kako Novi Zagreb baš i nije tako mladi grad, želio bih istaknuti kako na našem području u 11 naselje živi nešto više od 60 tisuća stanovnika, a tu na žalost djeluje samo jedan - Sveta Ana Dom za starije osobe - koji uz nadljudske napore,  skrbi o cca 1 300 ljudi, što smješteni u stalnom boravku, u dnevnom boravku i oni koji se obilaze u svojim domovima.

Znači, idealno bi došao barem još jedan "Starački dom". 

Na žalost, demografija je takva kakva je, pa nam  Dječji vrtići i škole sve manje trebaju. Naime, očito će se morati poraditi na tome. Sada, koliko ćemo mi moći poraditi na demografskoj situaciji ? Možemo svi. Možemo od Mjesnih odbora, Gradskih četvrti, Grada i države, ako ćemo stvarati nekakve pretpostavke i uvjete za bolji , jednostavniji i lakši život svih ljudi. Tada će  se i ostvariti bolja demografska stvarnost.

 Ja dolazim iz naselja Veliko polje, koje je relativno - mlado!  No, to ističem iz razloga , što sam ostao zatečen pozitivnom činjenicom , a to je bebyboom!

Naime, kada prođem ulicama, u svakoj ulici ugledam deset dvanaest djece i mlađe obitelji. Jako mnogo ima dječjih kolica na ulici, tako da jako mnogo morate paziti, kada prolazite i vozite. Moram priznati kako me to čini radosnim i kako to iznimno lijepo izgleda. Iskreno bih volio da se takvo što događa i u ostalim našim naseljima Dugavama,  Travnom,  Sloboštini...u svim naseljima. Pa i u cijelom Gradu, ali i u Državi.

Nadalje mislim kako svako naše naselje zaslužuje imati zdravstvenu ambulantu, vezano uz činjenicu koju sam već prije istaknuo , a to je prosječna  iznimna duboka starosna dob stanovnika. u ovom trenutku bi bilo idealno da i dva - malo bliža naselja - imaju jednu zajednički ambulantu ( npr. naselje Travno i Utrine) . Pa neka radi, npr. ujutro za stanovnike naselja Travno, a popodne za stanovnike naselja Utrine.

Također planiramo neke od postojećih objekata adaptirati, poboljšati . Znači stvoriti preduvjete za jedan kvalitetniji život i napraviti gdje god je moguće neki parkić, neko šetalište, uraditi za djecu dječje igralište. Također izgraditi i parkove za životinje. I sami vidite, gotovo svaki stan ima ponekoga kućnog ljubimca, kojima bi trebali osigurati neke barem minimalne uvjete, kao Grad.

- Najavljuje se kako će Vijeća mjesnih odbora u buduće imati veće ingerencije ...

- Hoće, hoće. No u tom slučaju će imati i veće obaveze i veću širinu... Naime, ja ću insistirati na potpunoj slobodi, kako bi sami o svom prostoru odlučuju o onome o čemu oni mogu odlučivati. 

Znači, "Male komunalne akcije" i dalje ćemo kontrolirati u Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb / istok. Službene prostorije i njihov rad organizirati će Vijeća mjesnih odbora. mi se u taj dio nećemo miješati. 

A, ja ponavljam sam po sebi, imati će čitav moj suport i cijelog mog okruženje, da urade sve ono što je najbolje da urade za svoje naselje. 

Oni će imati i veće naknade , nego što su ih imali do sada - ruku na srce. Tu je Grad pokazao, očito jednu novu stimulirajuću dimenziju, htio je da ih malo više angažira, da im da malo više odgovornosti, ali će to usput i nagraditi.

Od njih ćemo očekivati, da na svakoj "kordinaciji" koju ćemo održavati redovito uz mene - svakog mjeseca zajedno sa službama lokalne samouprave - da nas redovito izvješćuju o stanju, situaciji i problemima u tom određenom Mjesnom odboru. Mi ćemo zajedno sa njima i sa Gradom nastojati riješiti što je moguće više, nekih situacija koje nisu zadovoljavajuće građanima.

- Kao biciklista, bih vas zamolio u ime svih biciklista ne samo Novog Zagreba, već cijelog Zagreba, te cijele Republike ( Zagreb je sve veće turistička meka i mnogih bicuiklista ne samo iz Europe, već cijelog svijeta!) da  usmjerit svakako više pozornosti (nego što je činjeno do sada!) na biciklističke staze, te ostalu prometnu signalizaciju....

- Ono, što možda ne znate, Novi Zagreb / istok je najzeleniji dio Zagreba. Na daleko ima najviše zelenila i kod nas najviše posla ima "Zrinjevac". U Novom Zagrebu / istok je  izgrađena biciklistička staza, tako da  praktično iz Grada Velika Gorica,   sada možete vozeći bicikl - doći u sam centara Grada Zagreba.

Ja znam kako po naseljima tipa Zapruđe, Sopot, Jakuševec  i ostalim ne dostaje biciklističkih staza, ali evo - jedan od zadataka , će nam biti i to, da prepustimo Mjesnim odborima da sami snime i vide. Naime, htjeli bi iskoristiti i njihove potencijale.  

Gledajte, ima stanovnika koji su po struci inženjeri prometa, koji tu tematiku poznaju, pa neka se skupa sa njima uključe, pa neka zajedno ponude prijedloge, riješenja a mi ćemo ta prijedloge  "gurati" dalje. 

Naime, i sam volim voziti bicikl iako imam dosta kila!

Za kraj bih istaknuo moj moto, što sam rekao i vama i nekim drugim javnim medijima - ja možda nisam najbolji predsjednik, koji je bio do sada na ovom Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb / istok, ali sam siguran kako imam  najbolje Vijeće i odlične Vijećnike i nema nikakvog razloga da ne napravimo jedan značajan iskorak u odnosnu na naše prethodnike ali u korist naših građana.

Na kraju bih vam se htio zahvaliti u ime građana na radu i trudu kojim redovito pratite sva javna zbivanja, kako ovdje kod nas na "istoku" tako također i na "zapadu " našeg Novog Zagreba.